Moruzgve
From Wikipedia, the free encyclopedia
Moruzgve, ponekad kod nas i morske anemone (lat. Actinaria) su često sesilni, solitarni žarnjaci iz razreda koralja koji imaju oblik polipa šestozračne simetrije (lat. Hexacorallia), cilindrično tijelo i 6 odnosno umnožak broja 6 (crvena moruzgva ima 196) vrlo pokretljivih lovki oko usnog otvora. Za razliku od ostalih koralja, nemaju čvrst kostur.
Moruzgve | |
---|---|
Sistematika | |
Domena: | Eukarioti |
Carstvo: | Animalia |
Podcarstvo: | Metazoa |
Superdivizija: | Eumetazoa |
Natkoljeno: | Coelenterata |
Koljeno: | Cnidaria |
Razred: | Anthozoa |
Podrazred: | Hexacorallia |
Red: | Actiniaria |
Raznolikost | |
46 porodice | |
Podredovi | |
Endocoelantheae Nyantheae | |
Baze podataka | |
Žive uglavnom pojedinačno, pričvršćene pedalnim diskom i sekretom koji je ljepljiv za podlogu, ili lebde slobodno u moru. Ni vrste koje žive pričvršćene uz podlogu nisu potpuno sesilne i mogu se malo kretati praveći kružne pokrete ili čak plivati pomoću tentakula i valovitim pokretima diska.
Nastanjuju sva mora, a žive od plićaka pa do dubine od 10 000 metara. Poznato je više od 1000 vrsta, a u Jadranu su najpoznatije crvena moruzgva (Actinia equina), smeđa vlasulja (Anemonia sulcata), plaštena moruzgva (Adamsia palliata) i opnena voskovica (Cerianthusmembranaceus). Družbena moruzgva (Calliactis parasitica) prihvaća se na prazne kućice puževa u kojima žive neke vrste rakova (Paguroidea).
Veličina im je različita, pa su ovisno o vrsti velike od jedan pa do 150 centimetara. Hrane se pretežno malim ribama, rakovima i puževima, dok se neke hrane samo planktonom. Neke vrste žive u simbiozi s drugim životinjama.