From Wikipedia, the free encyclopedia
Mihail Aleksandrovič Bonč-Brujevič (ruski: Михаил Александрович Бонч-Бруевич, 21. veljače 1888., Orel - 17. ožujka 1940., Lenjingrad) bio je pionir sovjetske radio-tehnike, dopisni član Akademije znanosti SSSR-a, profesor na Moskovskom tehničkom sveučilištu i Lenjingradskom institutu telekomunikacija, doktor tehničkih nauka.
Mihail Aleksandrovič Bonč-Brujevič | |
| |
Rođenje | 22. veljače 1888. Orel, Rusija |
---|---|
Smrt | 17. ožujka 1940. Lenjingrad, SSSR |
Narodnost | Rusija |
Polje | telekomunikacije |
Institucija | Moskovski tehnički univeritet Nižegorodski univerzitet Lenjkingradski elektrotehnički institut telekomunikacija |
Alma mater | Kijevska trgovačka škola Časnička elektrotehnička škola |
Portal o životopisima |
Mihail Aleksandrovič Bonč-Brujevič se rodio u gradu Orel 21. veljače 1888. Završio je Kijevsku trgovačku školu, junker Nikolajevske inženjerijske škole u Petrogradu je postao 1906. Po završetku škole u činu potporučnika služio je u Irkutsku u 2. četi za veze 5. Sibirskog inženjerijskog bataljona. U činu poručnika 1912. upisao se u Časničku elektrotehničku školu, poslije koje je 1914. bio imenovan pomoćnikom načelnika Tverske radiostanice.
U okviru radiostanice organizirao je radionicu za izradu elektronskih cijevi. U kolovozu 1918. se s radionicom preselio u Nižnji Novgorod, gdje je u razdoblju 1918. – 1928. rukovodio znanstveno-tehničkim radom u Nižegorodskom radiolaboratoriju (ruski: Нижегородская радиолаборатория). U 1918. godini je predložio shemu prekidačkog uređaja koji ima dva radna stanja. Taj uređaj je kasnije nazvan Triger. Pod njegovim rukovodstvom je bila projektirana i 1922. postavljena u Moskvi prva radiostanica velike snage od 12 kW (Šuhovljev toranj).
Od 1922. bio je profesor na Moskovskom tehničkom sveučilištu. Na Nižegorodskom sveučilištu je vodio katedru radio-tehnike (do 1925.) i katedru elektrotehnike (1926. – 1928.).
Od 1930. do 1932. po zadatku Akademije znanosti SSSR-a vršio je istraživanja gornjih slojeva atmosfere i ionosfere radio-eho metodom. Bavio se ultrakratkim valovima i njihovom praktičnom primjenom, a s tim u vezi istraživao je i oblast radiolokacije.
Od 1931. do smrti 1940. profesor Bonč-Brujevič bio je na čelu katedre za teorijsku radiotehniku Lenjingradskog elektrotehničkog instituta telekomunikacija, vodio je radio-fakultet i bio zamjenik direktora instituta za nastavna pitanja. Od 1931. bio je dopisni član AZ SSSR.
U počast Mihailu Aleksandroviču Bonč-Brujeviču, 8. lipnja 1940. Savjet narodnih komesara njegovim imenom nazvao je Sankt Peterburški državni institut telekomunikacija.
Napisao je i objavio preko 80 znanstvenih radova i knjiga. Patentirao je i predao industriji oko 60 proizvoda.
Sin: Aleksej Mihajlovič Bonč-Brujevič, sovjetski fizičar, stručnjak u kvantnoj elektronici i fizičkoj optici, dobitnik Državne nagrade SSSR (1974.).
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.