Levoča
grad u istočnoj Slovačkoj From Wikipedia, the free encyclopedia
Ovo je glavno značenje pojma Levoča. Za okrug pogledajte Okrug Levoča.Levoča (mađ. Lőcse, njem. Leutschau) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj i upravno središte Okruga Levoča.
| Levoča | |
|---|---|
 Levoča s Marijanske gore | |
| Država |  Slovačka |
| Pokrajina |  Prešovski |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Miroslav Vilkovský |
| Površina [1] | |
| • Ukupna | 114,77 km2 |
| Visina | 628[2] |
| Koordinate | 49°01′N 20°35′E |
| Stanovništvo (2023-12-31) [3] | |
| • Entitet | 13.944 (121,81 stan./km2)[4] |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 054 01[2] |
| Pozivni broj | +421 53[2] |
| Registarska oznaka | LE |
| Stranica | www.levoca.sk |
 | |
 Položaj Levoče na karti Slovačke | |
Povijesno središte grada ima romaničke zidine, mnoge renesansne građevine i najviši drveni izrezbareni oltar u Europi koji su 2009. godine upisani na UNESCO – v popis mjesta svjetske baštine u Europi, zajedno sa spomenicima u gradu Spišské Podhradie.
Levoča leži na nadmorskoj visini od 570 metara i zauzima površinu od 64,042 km². Udaljena je od Poprada 25 km zapadno, od Prešova 50 km istočno, od Košica 90 km jugoistočno i od Bratislave 370 km jugozapadno.
| Levoča, Spišský Hrad i pripadajući spomenici | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država | Slovačka |
| Godina uvrštenja | 1993. (17. zasjedanje) prošireno 2009. |
| Vrsta | Prirodno dobro |
| Mjerilo | iv |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:620 |
| Koordinate | 49°01′22″N 20°35′26″E (WD) |
  Levoča | |
Levoča se nalazi u povijesnoj pokrajini Spiš (mađarski: Szepes) koju su u 11. stoljeću osvojili Mađari, a nakon što su je opustošili Mongoli 1241./42., tu se naseljavaju Nijemci. Najsatariji spomen Levoča je iz 1249., a 1317. godine je dobio gradsku kraljevsku povelju.
Kako se nalazio na križanju trgovačkih putova između Poljske i Mađarske, grad je postao bogato trgovačko središte. Od 16. stoljeća do 1922. godine, Levoča je bila upravno središte provincije Spiš. Katastrofalni požari su uništili gotovo sve gotičke građevine 1550. i 1559. godine. Grad se obnavlja u renesansnom stilu (gradska vijećnica, crkva sv. Jakova, knjižnica, ljekarna, škola, dom zdravlja), a tiskara je osnovana 1624. godine. Grad je postao središte reformacije u Slovačkoj, a nakon protu-Habsburgških pobuna u 17. stoljeću počinje propadati. Propast je zajamčena kada je 1871. godine željeznica zaobišla Levoč samo 8 km južnije u naselje Spišská Nová Ves.
Trianonski sporazum je Levoč predao novoosnovanoj Čehoslovačkoj, a tijekom Drugog svjetskog rata Slovačkoj Republici kada je 981 Židov odveden u koncentracijske logore.
God. 1995. Levoču je posjetio papa Ivan Pavao II. gdje je na obližnjem svetištu, Marijanskom brdu (Mariánska hora), 2 km od središta grada koje se vidi otuda, održao misu za 650.000 hodočasnika.
Stari grad je okružen zidinama a glavna gradska vrata su Vrata Košice iz 15. stoljeća iza kojih se nalazi barokna Crkva sv. Duha i Novi franjevački samostan (1750.).
Gradski Trg majstora Pavla (Námestie Majstra Pavla) okružuju brojne dobro ošuvane kuće gradskog plemstva i tri najvažnija Levočka spomenika: masivna Gradska vijećnica (15. – 17. st.) koja je danas muzej, kupolna luteranska Evanđelistička crkva (1837.) i romanička katolička Crkva. sv. Jakova (Chrám svätého Jakuba) iz 14. stoljeća. Crkva sv. Jakova ima najviši drveni izrezbareni i oslikani gotički oltar u Europi (18.62 m) koji je izrezbario Majstor Pavao oko 1520. godine. Središte trga zauzima veliki metalni "Kavez srama" iz 17. stoljeća koji je služio za javno kažnjavanje zločinaca.
U ulici Kláštorská nalazi se crkva iz 14. stoljeća i ostaci Starog franjevačkog samostana koji je danas osnovna škola. U blizini su i gotička Poljska gradska vrata iz 15. stoljeća.
Od 1806. – 26. mađarski arhitekt Eger Antal Povolny je izgradio Veliku općinsku zgradu u klasicističkom stilu koji je odgovarao starim renesansnim zgradama Levoče i smatra se najljepšom Općinskom zgradom Mađarskog kraljevstva.
Kavez srama
Crkva sv. Jakova
Oltar majstora Pavla
Gradska vrata Košice
Kuća obitelji Thurzo
Općinska zgrada
Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.
Po popisu stanovništva iz 2005. godine grad je imao 14.677 stanovnika.[7]
Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 79,54%, ateista 9,01%, grkokatolika 3,87%, i luterena 1,61%.[7]
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
