LM-51 Korčula
From Wikipedia, the free encyclopedia
From Wikipedia, the free encyclopedia
LM-51 Korčula je ratni brod u sastavu flote Hrvatske ratne mornarice. Klasificiran je kao lovac mina (mali protuminski brod). Porinut je 2006. godine, a iste je godine ušao u sastav flote. Izgrađen je u brodogradilištu Montmontaža-Greben iz Vela Luke, u suradnji s Brodarskim institutom iz Zagreba, Pomorskim centrom za elektroniku iz Splita, Inženjeringom za industrijsku elektroniku iz Zagreba i stručnih službi Ministarstva obrane. Brod je prve prototipne plovidbe trebao izvršiti već 2007. no zbog kvarova na pogonskom sustavu to je odgođeno do 2008.[3]
| LM-51 Korčula | |
|---|---|
 Hrvatski lovac mina LM-51 Korčula u Makarskoj 2008. godine | |
| Državna pripadnost: Hrvatska |
 |
| Klasa i vrsta | Lovac mina klase Korčula |
| Naručitelj | Hrvatska ratna mornarica |
| Brodogradilište | Brodogradilište Montmontaža-Greben, Vela Luka. |
| Porinuće | 22. travnja 2006.[1] |
| Kum broda | Berislav Rončević |
| Stavljen u službu | 2006.[2] |
| Status | u službi |
| Glavne osobine | |
| Istisnina | 180 t |
| Dužina | 25,7 m |
| Širina | 6,8 m |
| Gaz | 2,64 m |
| Pogon | dizelski motor MTU 183, snage 365 kW |
| Brzina | maksimalna 12 čv, brzina krstarenja 10 čv |
| Doplov | 1.000 nm pri 9 čv |
| Posada | 14 |
| Radari i sonari | tegljeni i pramčani sonar, sustav podvodnog protuminskog plovila SuperSeaROVER i taktička konzola CMS 2000. |
| Naoružanje | automatski top kalibra 20 mm (na pramcu) |
Odluka o gradnji protuminskog broda donesena je 1993., a gradnja je započela 1994. godine. Unatoč velikim očekivanjima, gradnja broda tekla je dosta sporo tako da je do 1997. dovršen veći dio trupa, a unutrašnjost broda bila je tek djelomično opremljena. 2004. MORH raskida ugovor s Brodarskim institutom i dovršetak minolovca povjerava Montmontaži-Greben[4] dok je Brodarski institut izradio projekt broda i cjelokupnu tehničku dokumentaciju te isporučio kao proizvođač nekoliko bitnih sustava za funkcioniranje broda (sustav upravljanja brodom, sustav za hidroakustičnu prognozu, sustav za protuminsku borbu, sustav za automatsku kompenzaciju brodskog magnetizma, sustav za nadzor vlastitog šuma, mehanizmi za spuštanje i okretanje antene pramčanog sonara i antene uređaja za podvodno praćenje). Pomorski centar za elektroniku (PCE) iz Splita isporučio je sustav unutarnjih i vanjskih brodskih veza te dio navigacijskog sustava, Inženjering za industrijsku elektroniku (IEL) iz Zagreba isporučio je sustav upravljanja i nadzora propulzijskim i brodskim sustavima. Praćenje gradnje nadzirale su stručne službe MORH-a.
Brod je izgrađen je iz stakloplastike, amagnetskih materijala, a elastično temeljen pogonski sustav omogućava mu i nisku akustičnu zamjetljivost.
Brod ima dva glavna dizelska motora tipa MTU 8V 183 TE62 snage po 365 kW, koji su smješteni u glavnoj strojarnici te tri dizelska generatora MTU-ULJANIK (2x100 kVA, 1x30 kVA), koji se nalaze u pomoćnoj strojarnici.
Pogonski i upravljački sustavi omogućuju održavanje pozicije unutar kruga polumjera 15 m, dok je točnost plovidbe po zadanoj putanji unutar odstupanja od 7,5 m. Maksimalna brzina Korčule je 12 čvorova, a brzina krstarenja 10 čv. Brzinom krstarenja od 9 čv može preploviti 1000 nautičkih milja.
Osnovna namjena ovog broda je otkrivanje, lociranje i identifikacija na dnu ležećih i sidrenih mina, te njihovo obilježavanje ili uništavanje. Zbog toga je opremljen brodskim sustavom podvodnog motrenja koji obuhvaća tegljeni i pramčani sonar, sustavom podvodnog protuminskog plovila SuperSeaROVER i taktičkom konzolom CMS 2000. Za zadaće klasičnog minolova opremljenje sustavom mehaničke divergentne minolovke MDL-3.
Od veće specijalne opreme na brodu se nalazi minersko vitlo s tri bubnja, elektrohidraulička zglobna dizalica, elektrohidraulički agregat za pogon minerskog vitla i dizalice, podvodno plovilo sa svojim vitlom i tegljeni sonar sa svojim vitlom, pramčani sonar s mehanizmom za spuštanje i zakretanje antene sonara, uređaj za podvodno praćenje i mehanizam za spuštanje njegove antene. Brod je opremljen specijalnom opremom za mehanički minolov, kao što su dubinski i širinski zmajevi, noseći plovci širinskog zmaja, sidreni plovci za obilježavanje.
Brod je naoružan jednim automatskim topom kalibra 20 mm smještenim na pramcu te ručnim protuzračnim raketama.
Osnovna namjena ovog broda je otkrivanje, lociranje i identifikacija na dnu ležećih i sidrenih mina, te njihovo obilježavanje ili uništavanje. Protuminska borba zbog svoje složenosti predstavlja veliki projektni i tehnološki pothvat. Naime, dok drugi tipovi ratnih brodova mogu poduzimati operacije izbjegavajući područje glavne opasnosti, protuminski brod mora ući u područje maksimalnog rizika, u minsko polje koje svojom razornom moći i nepredvidljivim djelovanjem trenutačno kažnjavaju bilo kakvu površnost u projektu ili tehnološku nepripremljenost za takvog protivnika. Stoga je protuminski brod jedan od najsloženijih proizvoda ratne brodogradnje zbog brojnosti ugrađenih sustava i složenosti njihove konstrukcije.
LM-51 Korčula je mali protuminski brod koji predstavlja jedinstveno rješenje takvog broda u svijetu, jer je osposobljen za obavljanje zadaća i minolova i lova morskih mina. Minolov i lov mina su dvije temeljne tehnike razminiravanja morskih mina. Pri minolovu, koji je zapravo čišćenje minskih polja, rabe se minolovke (mehaničke, akustične ili magnetske), koje tegle brodovi minolovci (engl. mineswepers). Mehaničkim minolovkama se uz pomoć posebnih mehaničkih ili eksplozivnih rezača režu sidreni lanci ili čelik-čela sidrenih mina, dok se akustičnim ili magnetskim minolovkama aktiviraju odgovarajući senzori morskih mina. Lov mina predstavlja pojedinačno traženje i uništavanje morskih mina. Naime, čišćenje minskih polja minolovkama relativno je jednostavno i brzo, ali ne jamči uspjeh, pogotovo ako polje sadrži mine s egzotičnim senzorima. Lov mina je niz postupaka određenog redoslijeda: nadzor plovnih puteva, traženje mina, detekcija, klasifikacija, identifikacija i neutralizacija. Za lov mina se rabe brodovi lovci mina (engl. minehunter), koji uz pomoć sonara i daljinski upravljanih podvodnih plovila traže i uništavaju mine.
LM-51 Korčula u potpunosti zadovoljava kriterije protuminskog broda:
Sve funkcije, kako u automatskom (poluautomatskom), tako i u ručnom daljinskom režimu upravljanja, izvršavaju se s pulta upravljanja. Naredbe se prenose na izvršne organe propulzije, i to ovisno o režimu plovidbe na kormilarenje (okretanje po azimutu krmenih propulzora), na pogon vijaka krmenih propulzora, te na pogon pramčanog propulzora, na sve ili prema potrebi samo na neke od toga.
Uporabljivost prvog hrvatskog protuminskog broda u civilnim zadaćama obuhvaća sudjelovanje u podmorskim znanstveno-istraživačkim projektima, podvodnim snimanjima, pronalaženju predmeta, pomoći u podvodnim radovima. Zbog svoje opremljenosti može služiti i za nadzor morskih puteva, za traženje potonulih objekata (brodova, zrakoplova, helikoptera), snimanje arheoloških nalaza, itd. 2008. godine LM-51 je sudjelovao u potrazi i otkrivanju nestalog Lufthansinog zrakoplova pomoću svog sonara[5] dokazujući tako svoju višestruku korisnost.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
