Kurdski jezik (ISO 639-3: kur) je maleni skup jezika (makrojezik) kojima govore Kurdi u Jugozapadnoj Aziji. Njime se služi oko 16 milijuna ljudi, no etnička populacija znatno je veća.
| Kurdski jezik | |
| Države |  Turska  Irak Iran Sirija Armenija  Libanon Izrael |
| Regije | Jugozapadna Azija |
| Govornici | oko 16 milijuna |
| Razredba | indoeuropski
|
| Službeni status | |
| Služben | Iran Irak Armenija |
| Ustanova | nema |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1 | ku |
| ISO 639-2 | kur |
| ISO 639-3 | razno |
| Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) | |
Individualni jezici su: srednjekurdski [ckb] u Iraku i Iranu s 3 712 000 govornika; sjevernokurdski [kmr] s 9 320 240 govornika; i južnokurdski [sdh][1] 3 000 000 u Iranu (Fattah 2000),[2] s većim brojem narječja:
- Sjeverni Kurdi naseljeni su u Turskoj a znatan dio živi ih po drugim državama. Ukupno ih ima preko 9 000 000, najviše u Turskoj, te u Armeniji (100 000), Iranu (350 000), Iraku (2 800 000), Libanonu (75 000), Siriji (938 000). Etnički i jezikoslovno među njih se klasificiraju i Kurmandži (s Douddžik i Kizibakh), Sorani, Zaza ili Dimili.
- Središnji Kurdi žive u Iranu (3 250 000) i Iraku 462 000 (2004.) a govore dijalektima hevleri (arbili), hošnav, pizdar, sulejmani (silemani), warmawa, rewandiz, bingird, mukri, kerkuki i garmiyani.
- Kod Južnih Kurda postoje dijalekti kolyai, kermanšahi (kermanšani), kalhori, garusi (bidžari) sandžabi, malekšahi (malekš aj), bajraj, kordali, fejli i luri. naseljeni su u Iranu 3 000 000 (2000 Fatah) i nepoznat broj u Iraku.
47: b tD dD k g q ? f v sD zD s9 S Z x gF H 9 tS dZ m nD N "l l9 "r[ "r j w I i_ U "@ i: "e: "o: a: u: ei ai ui oi au @u @i eu[3]
| sjeverni kurdski (kurmanski) | |
| središnji kurdski (soranski) | |
| južni kurdski | |
| zazački | |
| guranski | |
| mješovito |
- Abdulla, J. and McCarus, E.N. 1967. Kurdish Basic Course - Dialect of Sulaimania, Iraq. University of Michigan Press, Ann Arbor.
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
