From Wikipedia, the free encyclopedia
Jagelovići (negdje i Jagelonci) (lit. Jogailaičiai, polj. Jagiellonowie, bjelorus. Ягайлавічы, mađ. Jagellók, češki: Jagellonci, lat. Jagello ili Jagellon) su poljsko-litavska dinastija, ogranak litavske dinastije Gediminida, koja je vladala Litvom od početka 14. stoljeća. Dinastija je u 2. polovici istog stoljeća stekla kraljevsku vlast nad Poljskom (1386. – 1572.), a poslije su proširili vlast i nad Ugarskom i Hrvatskom (1440. – 1444. i 1490. – 1526.) te Češkom (1471. – 1526.).[1]
Dinastiju je osnovao litavski knez Jagelo (1377. – 1434.) sklopivši brak s poljskom kraljicom Jadvigom 1386. godine. Brakom je došlo do ujedinjenja Kraljevine Poljske s Litavskom kneževinom, čime je stvorena je poljsko-litavska unija koja je trajala od 1386. do 1572. godine. Jagelo je vladao Poljskom i Litvom pod imenom Vladislav II. (1386. – 1434.). Godine 1392. prepustio je bratiću Vitoldu upravu nad litavskim dijelom države, a sam je nastavio vladati u Poljskoj. Za vrijeme vladavine pokrstio je Litvu, obnovio krakovsku Akademiju 1400., te predvodeći Poljake, Litavce i Ruse, slomio je moć Njemačkog viteškog reda u bici kod Grunwalda, odnosno Tannenberga 1410. godine.[2]
Na poljskom prijestolju naslijedio ga je sin Vladislav III. (1434. – 1444.) koji je 1440. postao i hrvatsko-ugarski kralj. Poginuo je u bitki kod Varne 1444. godine. Drugi Jagelov sin, Kazimir postao je litavski veliki knez 1440. godine, a 1447. proglešen je za poljskog kralja pod imenom Kazimir IV. Jagelov unuk, Vladislav bio je češki kralj od 1471., te hrvatsko-ugarski kralj od 1490. godine. Njega je na hrvatsko-ugarskom prijestolju naslijedio sin, Ludovik II. Jagelović, koji je poginuo u bici na Mohačkom polju 1526. u sukobu s Osmanlijama. Njegovom smrću završila se vladavina dinastije Jagelovića u Ugarskoj i Hrvatskoj, a na prijestolje su došli Habsburgovci, preko ugovora o međusobnom nasljeđivanju iz 1515. godine i ženidbe nadvojvode Ferdinanda Habsburškog s princezom Anom Jagelović.[1][3]
Jagelovići su nastavili vladati u Poljskoj i Litvi sve do 1572. godine. Kralja Kazimira IV. (1447. – 1492.) nasljedio je sin Ivan Albert (1492. – 1501.), a njega njegov brat, veliki litavski knez Aleksandar (1501. – 1506.). Budući da obojica braće nisu ostavila nasljednika, na litavskom i poljskom prijestolju nasljedio ih je brat Sigismund I. (1506. – 1548.), čiji je sin Sigismund II. bio posljednji poljsko-litavski vladar iz dinastije Jagelovića (do 1572. godine).[2]
| Portret | Ime | Rođen | Umro | Vladao |
|---|---|---|---|---|
.jpg) | Vladislav II. | oko 1362. | 1434. | 1377. – 1381. 1382. – 1434. |
 | Vladislav III. | 1424. | 1444. | 1434. – 1444. |
 | Kazimir IV. | 1427. | 1492. | 1440. – 1492. |
.jpg) | Aleksander I. | 1461. | 1506. | 1492. – 1506. |
 | Žigmund I. | 1467. | 1548. | 1506. – 1548. |
 | Žigmund II. | 1520. | 1572. | 1544. – 1572. |
| Portret | Ime | Rođen | Umro | Vladao |
|---|---|---|---|---|
| Vladislav II. | oko 1362. | 1434. | 1386. – 1434. |
| Vladislav III. | 1424. | 1444. | 1434. – 1444. |
| Kazimir IV. | 1427. | 1492. | 1447. – 1492. |
 | Ivan I. Albert | 1459. | 1501. | 1492. – 1501. |
| Aleksander I. | 1461. | 1506. | 1501. – 1506. |
| Žigmund I. | 1467. | 1548. | 1507. – 1548. |
| Žigmund II. | 1520. | 1572. | 1530. 1548. – 1572. |
 | Ana | 1523. | 1596. | 1575. – 1587. |
| Portret | Ime | Rođen | Umro | Vladao |
|---|---|---|---|---|
| Vladislav I. | 1424. | 1444. | 1440. – 1444. Ugarska i Hrvatska |
 | Vladislav II. | 1456. | 1516. |
1471. – 1516. Češka |
 | Ludovik II. | 1506. | 1526. | 1516. – 1526. Češke, Ugarske i Hrvatske |
 Luj VIII.  |  Albert II. Mudri   | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
.svg){kind=small} Karlo I. .svg){kind=small}  | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
 Jadviga Anžuvinska   | Vladislav II.  | Albert II. .svg){kind=small}   | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Vladislav III./I. | Kazimir IV. | Elizabeta Habsburška  | Ladislav V. Posmrtni  | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ivan I. Albert | Aleksander I. | Žigmund I. | Vladislav II. | Filip I. ,_,_Kunsthistorisches_Museum_Wien,_Gemäldegalerie_-_Philipp_der_Schöne_(1478-1506)_-_GG_3872_-_Kunsthistorisches_Museum.jpg) | .svg){kind=small} Ivana I. .svg){kind=small}  | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Žigmund II. | Ludovik II. | Ana Jagelović  | Ferdinand I.  | Karlo V. .svg){kind=small}  | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Maksimilijan II.  | Karlo II.  | Ferdinand II.  | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Slika | Značenje | Slika | Značenje | Slika | Značenje |
|---|---|---|---|---|---|
|
dinastija Capet | |
Kraljevina Sicilija | |
Kastilja i Leon |
|
dinastija Capet-Anžuvinci | |
Austrija | |
Poljska |
|
dinastija Capet-Ažuvinci-Ugarski | |
zemlje češke krune | |
Litva |
|
dinastija Jagelovići | |
zemlje ugarske krune | |
Aragon i Kraljevina Sicilija |
|
dinastija Habsburgovci | ||||
|
dinastija Trastamara |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
