Hoplit
From Wikipedia, the free encyclopedia
Hoplit je bio pješak u staroj Grčkoj iz 7. do 4. stoljeća pr. Kr. čije je glavno oružje bilo koplje dory, a pomoćno, u slučaju da se koplje slomi ili ispadne, kratki mač ksifos. Nosili su brončani prsni oklop linothorax težak oko 30 kg, kacigu i drveni štit aspis. Bio je u sastavu falange.[1] Hopliti su predstavljali jezgru vojske, ali je njihov značaj postupno opao zbog konjice. Uz hoplite postojala je i laka pješadija zvana peltasti, poznata po štitu u obliku polumjeseca i kopljima za bacanje.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b0/Hoplite1.gif)
Pošto hoplitima nije država davala opremu morali su donijeti svoju, pa je sukladno tome većina hoplita bila iz srednje klase, slično vojsci Rimske republike. Siromašniji bi uglavnom imali samo oružje, štit i možda kacigu, dok su si bogatiji vojnici mogli priuštiti štitnike za noge i ruke. Hopliti su se držali u pravilnim redovima, pokrivali jedan drugoga i strogo se držeći naredbi zapovjednika, činili snažnu udarnu i obrambenu silu. Hoplitsku je taktiku dovela do savršenstva spartanska vojna aristokracija.