![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/01/Hall_effect.png/640px-Hall_effect.png&w=640&q=50)
Hallov učinak
From Wikipedia, the free encyclopedia
Hallov učinak ili Hallov efekt (po E. H. Hallu koji ga je uočio 1879.) je pojava u tankoj metalnoj ili poluvodičkoj pločici kojom teče električna struja gustoće Jx, pod djelovanjem okomitog magnetskog polja indukcije Bz, stvaranja transverzalnog električnog polja jakosti:
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/01/Hall_effect.png/640px-Hall_effect.png)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/54/Halleffekt_und_Stromlinien.svg/640px-Halleffekt_und_Stromlinien.svg.png)
(RH je Hallova konstanta ili Hallov otpor) i poprečnog električnog napona. Električna struja, magnetsko polje i električno polje međusobno su okomiti i, ako tvore desni koordinatni sustav, Hallov učinak je normalan (konstanta RH je negativna). U obratnom slučaju (konstanta RH je pozitivna) učinak je anomalan. Hallov je učinak jači za poluvodiče, a slabiji za električne vodiče. Objašnjenje anomalnog Hallovog učinka bila je jedna od najvećih teškoća klasične elektromagnetske teorije. Protumačila ga je tek kvantna teorija čvrstih tijela.