Oružane snage Republike Hrvatske
hrvatske oružane snage / From Wikipedia, the free encyclopedia
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za hrvatsku vojsku. Oružane snage štite suverenost i neovisnost Republike Hrvatske te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost, što im je glavna zadaća. Pored toga, OSRH sudjeluju u međunarodnim mirovnim, humanitarnim i drugim operacijama i misijama, obavljaju određene zadatke u stanju neposredne ugroženosti te pružaju pomoć institucijama civilne vlasti i stanovništvu u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća.
Oružane snage Republike Hrvatske | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Utemeljena | 1991.; prije 33 godine |
Grane | Hrvatska kopnena vojska Hrvatsko ratno zrakoplovstvo |
Stožer | Glavni stožer OS RH |
Mrežne stranice | osrh |
Vodstvo | |
Vrhovni zapovjednik | Zoran Milanović |
Ministar obrane | Ivan Anušić |
Načelnik GS OS RH | general bojnik Tihomir Kundid |
Ljudstvo | |
Vojna dob | 18 godina |
Novačenje | dragovoljno služenje vojnog roka |
Djelatno osoblje | 14 325 (2020.) |
Vojni proračun | |
Iznos | 4,27 milijarda HRK (2015.) |
Povezani članci | |
Povijest | Domovinski rat |
Činovi | Činovi u Oružanim snagama Republike Hrvatske |
Pripadnici Hrvatske kopnene vojske u svečanom mimohodu |
Oružane snage RH razvile su se iz Zbora narodne garde 3. studenoga 1991. godine. Danas su organizirane u Glavni stožer, zapovjedništva, postrojbe i ustanove Oružanih snaga.
Oružane snage se pripremaju i osposobljavaju za vođenje svih oblika oružane borbe, a imaju mirnodopski i ratni sastav. Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine djelatne vojne osobe, državni službenici i namještenici raspoređeni u Oružane snage, kadeti, ročnici te pričuvnici kada se nalaze na vojnoj vježbi u Oružanim snagama. U ratni sastav, uz mirnodopski, ulaze i pripadnici pričuvnoga sastava Oružanih snaga.
Republika Hrvatska razvija svoje Oružane snage s ciljem da budu NATO-interoperabilne i funkcionalne u ustrojstvu savezničkih snaga, da budu razmjestive, prilagodljive, učinkovite, te u skladu s raspoloživim sredstvima suvremeno opremljene.
Krajem 2021. godine OSRH je u svojem sastavu imala 15 008 djelatnih vojnih osoba; u sustavu OSRH i Ministarstva obrane RH bilo je i 1982 civila.[1]
Nakon što je u Dugoročnim planom razvoja OSRH za razdoblje 2015. – 2024. bio predviđen štedljiv razvoj oružanih snaga uz oslonac na resurse savezničkih zemalja u pogledu najskupljih oružanih sustava - tako se primjerice u NATO sustavu protuzračne i proturaketne obrane predviđalo hrvatsko sudjelovanje korištenjem suvremenog radarskog sustava, ali bez ikakvih složenijih protuzračnih sustava zemlja-zrak izuzev sustava malog dometa za protuzračnu obranu obranu manevarskih postrojbi (MANPADS), a nije se predvidjela nikakva nabava modernih borbenih zrakoplova izuzev održavanja zastarjelih aviona MIG-21 -,[2] nakon usloženja sigurnosne situacije u Europi u svezi Rusije[3][4]koja je kulminirala Ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine formirana je u Hrvatskoj politička volja za odlučno jačanje Oružanih snaga RH, te je i vojni proračun znatno uvećan.[5][6][7] Nakon što je nakon Domovinskog rata postupno smanjivano izdvajanje za vojni proračun od 12,6 posto (1995.) do 1,3 posto (2013., 2014., 2015. god.),[8] planirano je sukladno obvezama dogovorenima na nivou NATO- saveza 2019. god. da će Hrvatska 2020. za obranu izdvojiti oko 1,74 posto BDP-a i potom svake naredne godine nešto više, dok vojni proračun 2024. god. ne dostigne 2 posto bruto domaćeg proizvoda.[9] Krajem 2023. god. planira se za narednu proračunsku godinu za financiranje OSRH iznos od 1.169.145.758 eura, što je za 119 milijuna eura više nego u 2023. god.[10] - ali još uvijek ispod planiranih 2 posto BDP-a.[11]