Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu
From Wikipedia, the free encyclopedia
From Wikipedia, the free encyclopedia
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije visoko je učilište koje obrazuje stručnjake iz područja tehničkih znanosti, polje kemijsko inženjerstvo i polje druge temeljne tehničke znanosti te iz područja prirodnih znanosti, polje kemija. Fakultet je sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.
|
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije visoko je učilište koje obrazuje stručnjake iz područja tehničkih znanosti, polje kemijsko inženjerstvo i polje druge temeljne tehničke znanosti, te iz područja prirodnih znanosti, polje kemija. Do akademske godine 2005./06. dodiplomski studij kemijskog inženjerstva i tehnologije bio je ustrojen kao jedinstveni studij u trajanju od 9 semestara. Od akademske godine 2005./06. struktura studija na Fakultetu uobličena je kao trostupanjski model 3+2+3, što uključuje 3 godine preddiplomskog studija, 2 godine diplomskog studija i 3 godine poslijediplomskog doktorskog studija odnosno 1 godinu poslijediplomskog specijalističkog studija.
Novi studijski planovi i programi utemeljeni su na modernim svjetskim modelima, načelima Bolonjske deklaracije i ECTS bodovnom sustavu. Pojedinim predmetima dodijeljeni su ECTS bodovi na osnovi njihovog udjela u ukupnom studentovom radu, što uključuje prisustvovanje nastavi, samostalan rad, pripremu za nastavu, učenje, izradu projekta i ostale aktivnosti potrebne za svladavanje predmeta. Studiranje uz Europski sustav prijenosa bodova omogućava studentima tijekom studija boravak i studiranje određeno vrijeme na srodnim fakultetima u Europi i diljem zemlje. Interdisciplinarnost, široko obrazovanje te poduka o metodologiji analiziranja struke uz analiziranje cjeline osnova su problemski orijentirane nastave na Fakultetu.
Počeci fakulteta sežu u 1919. godinu kada je utemeljena Tehnička visoka škola s ciljem obrazovanja znanstvenog i inženjerskog kadra, koji se dotad obrazovao u inozemstvu, najčešće u Beču i Pragu. Jedan od njezinih sedam odjela bio je Kemičko-inženjerski odjel, temelj današnjeg studija. Prvi profesor na Odjelu bio je dr. Vladimir Njegovan, profesor anorganske i analitičke kemije, koji je prvo predavanje održao dana 20. listopada 1919. i tim danom obilježava se svake godine Dan fakulteta. Uz njega, utemeljiteljem Fakulteta smatra se i Ivan Marek, profesor organske kemije i izumitelj tzv. Marekove peći za elementarnu organsku analizu, zatim dr. Ivan Plotnikov, profesor fizikalne kemije, inače poznati svjetski fotokemičar, te dr. Franjo Hanaman, profesor metalurgije i anorganske kemijske tehnologije, koji je primijenio volfram umjesto pougljenjenog bambusa u žaruljama i tako zajedno s Alexanderom Justom izumio žarulje koje i danas koristimo. Osobito važno mjesto u povijesti Fakulteta zauzima prof. Vladimir Prelog, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1975., koji je predavao oragnsku kemiju na Fakultetu u razdoblju od 1931. – 1939.
Kemičko inženjerski odjel postaje 1926. dio Tehničkog fakulteta, koji 1956. nakon osamostaljenja pojedinih odjela prestaje djelovati. Potonji odjel nastavlja s radom u okviru Tehnološkog fakulteta. Iz njega se, razvojem specifičnih struka, odvaja 1978. Metalurški fakultet, te 1980. Prehrambeno-biotehnološki fakultet. Konačno, razdvajanjem Tehnološkog fakulteta na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije i Tekstilno- tehnološki fakultet 16. studenog 1991. nastaje današnji Fakultet.
Fakultet djeluje na tri glavne lokacije:
Iako je studij na jednoj lokaciji cilj koji se još neko vrijeme neće postići, nedavno su uređeni novi laboratoriji i predavaonice, čime je omogućen kvalitetniji i bolje organiziran studij.
Uz dekanat, Fakultet se sastoji od više različitih odjela, podijeljenih po različitim područjima. Zavodi su:
Također, na Fakultetu postoje i učionice za računala i Bibliotečno-informacijski centar (BIC) te skriptarnica. U prostorijama Fakulteta okuplja se društvo AMACIZ i akademski zbor "Vladimir Prelog" čiji su članovi uglavnom bivši i današnji studenti i stručno osoblje Fakulteta.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.