![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/cb/Logo_European_Central_Bank.svg/langhr-640px-Logo_European_Central_Bank.svg.png&w=640&q=50)
Europska središnja banka
From Wikipedia, the free encyclopedia
Europska središnja banka (ESB, eng. European Central Bank - ECB) središnja je banka eurozone, monetarne unije 20 država članica Europske unije koje su usvojile euro kao vlastitu valutu. Osnovana je u sklopu Ugovora iz Amsterdama i jedna je od četiri najvažnije središnje banke na svijetu. Također je jedna od sedam institucija Europske unije, definiranih Ugovorom o Europskoj uniji (TEU). Temeljni kapital banke u vlasništvu je svih 27 središnjih banaka svake države članice EU-a.[1] Trenutačna predsjednica ESB-a je Christine Lagarde, a sjedište Europske središnje banke nalazi se u Frankfurtu u Njemačkoj u novoizgrađenom sjedištu u kojeg se preselila iz bivšeg sjedišta u neboderu Eurotower.
Logo i sjedište Europske središnje banke | ||||
Općenito | ||||
---|---|---|---|---|
Sjedište | Ostend, Frankfurt, Njemačka | |||
Ustanovljena | 1. lipnja 1998. | |||
Predsjednik | Christine Lagarde | |||
Potpredsjednik | Luis de Guindos | |||
Glavni ekonomist | Philip R. Lane | |||
Valuta | EUR |
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b7/Frankfurt_EZB-Neubau.20130909.jpg/640px-Frankfurt_EZB-Neubau.20130909.jpg)
Primarni cilj ESB-a je održati stabilnost cijena u eurozoni i propisan je člankom 2. Statuta ESB-a.[2] Njegove osnovne zadaće, utvrđene u članku 3. Statuta,[2] su određivanje i provođenje monetarne politike na području eurozone, vođenje deviznih financijskih operacija, briga o deviznim rezervama Europskog sustava središnjih banaka, održavanje infrastrukture financijskog tržišta u sustavu plaćanja TARGET2, te održavanje tehničke platforme (koja se trenutno razvija) za namirenje transakcija vrijednosnim papirima u Europi (TARGET2 vrijednosni papiri). Prema članku 16. Statuta,[2] ESB ima ekskluzivno pravo odobrenja izdavanja novčanica eura. Države članice mogu izdavati eurokovanice, ali ESB prethodno mora odobriti iznos.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/83/Frankfurt_am_Main%2C_die_Europ%C3%A4ische_Zentralbank_vanaf_die_Alte_Mainbr%C3%BCcke_foto5_2016-08-11_16.21.jpg/640px-Frankfurt_am_Main%2C_die_Europ%C3%A4ische_Zentralbank_vanaf_die_Alte_Mainbr%C3%BCcke_foto5_2016-08-11_16.21.jpg)
ESB je izravno podređena europskom zakonu, ali njezin je sastav nalik korporaciji u smislu da ESB ima dioničare i dionički kapital. Kapital ESB-a iznosi 11 milijardi eura, a drže ga nacionalne središnje banke država članica kao dioničari.[1] Početno pravilo za raspodjelu kapitala utvrđeno je 1998. na temelju broja stanovnika država i veličine BDP-a, ali ključ raspodjele kapitala kasnije je prilagođen novonastalim uvjetima.[1] Dionice u ESB-u nisu prenosive i ne mogu se koristiti kao zalog.