prirodni Saturnov satelit From Wikipedia, the free encyclopedia
Enkelad ili Encelad (Enceladus[7]), prirodni je Saturnov satelit koga je 1789. otkrio astronom William Herschel. Ime je vjerojatno dobio po gigantu Enkeladu iz starogrčke mitologije. Ovaj satelit ima i drugo ime, Saturn II. Unutarnji pravilni satelit s promjerom od 498,9 km i ophodnim periodom od 1 dana, 8 sati, 53 minute i 7 sekundi. Ima masu od 8.6·1019 kg.
Enkelad (Enceladus) | |
---|---|
Enkelad - Slika složena slika od dijelova skupljenih prilikom preleta letjelice Cassini-Huygens tokom 2004.-2005. (izvor: NASA) | |
Otkriće | |
Otkrio | William Herschel |
Datum otkrića | 28. kolovoza 1789. |
Privremena oznaka | Saturn II |
Planet | Saturn |
Grupa satelita | Unutarnji pravilni sateliti |
Orbitalni elementi | |
Ekscentricitet (e) | 0.0045[1] |
Prosječna udaljenost | 238,020 km (xxxx AJ) |
Orbitalni period (P) | 1.370218 d[1] |
Inkl. prema ekvatoru planeta | 0.019° |
Fizičke osobine | |
Srednji promjer | 504.2 km (513×503×497 km)[2] |
Površina | xxxx km² |
Masa | 1.08·1020 kg[2] |
Volumen | xxxx km³ |
Gustoća | 1.61 g/cm³[2] |
Gravitacija na površini | 0.113 m/s² (0.0115 g) |
Brzina oslobađanja | 241 m/s |
Period rotacije | sinkrona rotacija |
Albedo | 0.99 |
Prosječna površinska temperatura |
min: 32.9 K srednja: 75 K max: 145 K[3] |
Atmosferski pritisak | U tragovima, prostorno varijabilan[4],[5]. Sastav: Vodena para 91%[6] Dusik 4%[5][6] Ugljik dioksid 3.2%[6] Metan 1.7%[6] |
Nagib osi | 0° |
Prosječna gustoća Enkelada je 1,3 g/cm3. Raznim mjerenjima iz svemirske letljelice Cassini-Huygens utvrđeno je da je Enkelad načinjen većinom od leda, vode i možda male količine kamena i metala. Enkelad je jedno on najbjeljih tijela Sunčeva sustava jer njegova površina odbija gotovo 100% Sunčeve svjetlosti. Prosječna temperatura na Enkeladu iznosi -201 °C, dok u blizini aktivnog južnog pola pak iznosi toplijih -93 °C. Ima četiri tigrove pruge boje metvice. Od svih istaknutih pruga najveća i najistaknutija je Damascus Sulcus, s grebenima visokim i do 250 metara.[8]
Na Enkeladu se nalazi zanimljivo područje koje je primjećeno 2005. Područje je specifično po tome što tamni djelovi izgledaju poput pjega na dalmatineru. Veličina tih pjega varira od par desetaka do više stotina metara. Vjeruje se kako se radi o tamnim izbočinama ledenog tla, nastalima pomicanjem leda u dubinu, a uz pjege tu su i procjepi.[9]
E prsten je drugi najudaljeniji Saturnov prsten. Proteže se od Mimasa pa sve do Titana. Matematički izračuni pokazali su da je prsten nestabilan, te da mu je životni vijek između 10 000 i 1 000 000 godina. To znači da se E prsten obnavlja jer inače ne bi mogao biti dugovječan. U 1980-ima se prvi put pretpostavilo da je Enkelad izvor E prstena. Tu je pretpostavku potvrdio Cassini-Huygens prilikom prva dva preleta 2005. godine. Enkelad stvara E prsten pomoću gejzira na južnom polu.
Postoji vrlo velika šansa za ocean vode ispod površine. Početkom 2006. NASA-ina letjelica Cassini snimila je, vjerojatno, tekuću vodu koja izbija iz gejzira na Enkeladu. To je dodatan dokaz oceana. Radarski podaci iz 2014. godine otkrili su rezervoar vode ispod južnog pola, dubine 10-ak km.[10] Podaci iz 2015. su dokazali globalni ocean jer je izmjereno da se Enkelad na nekim mjestima titra više, a negdje manje.[11]
Postoje također određene šanse da život uspijeva na Enceladu, zbog oceana. Jedan od najbližih preleta Enceladu Cassini-Huygens napravila je 28. listopada 2015., na udaljenosti od samo 49 km, te je skupio instrumentima neke uzorke iz gejzira te ih analizirao. Na temelju tih podataka 2018. godine nađeni su tragovi organskih molekula težih od 200 atomskih jedinica, makar još nije poznato dolaze li s Enkelada ili s meteora.[12] Prije toga je 2017. otkriven i vodik na Enceladu, te su nađeni tragovi i amonijaka, ugljikovog dioksida te metana.[13]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.