From Wikipedia, the free encyclopedia
Dalaj lama je izvorno titula poglavara žute sekte tibetanskog budizma. Na mongolskom jeziku “dalaj” znači “ocean”, a lama (tib. bla ma) je što i na sanskrtskom guru. Titulu je 1578. mongolski vladar Altan-kan udijelio Sonamu Gyatsou, poglavaru samostana Drepung, najistaknutijemu lami u to vrijeme. Budući da se Sonam Gyatso računao kao treća inkarnacija te linije nasljedovanja, postumno je titula udjeljena i njegovim prethodnicima. Tibetanski budisti vjeruju da je dalaj lama jedna od nebrojenih inkarnacija (utjelovljenja) bodhisatve milosrđa Avalokitešvare (tib. "Chenrezig" [spyan ras gzigs]).
Nakon smrti jednoga dalaj lame visoki redovnici kreću u potragu za djetetom koje će proglasiti idućom inkarnacijom linije dalaj lama, a otkrivaju ga po tome što dijete “prepoznaje” predmete koji su pripadali umrlom dalaj lami. Dijete za koje nađu da je novoutjelovljeni dalaj lama tada odvode u Lhasu, gdje ga do odrasle dobi poučavaju ostali visoki lame. Potraga za novim dalaj lamom obično traje nekoliko godina. Izbor novog dalaj lame gotovo uvijek je bio praćen političkim unutarhijerarhijskim i izvanhijerarhijskim manipulacijama. U borbama za vlast u vrhu tibetanske budističke hijerarhije bilo je ubijeno pet dalaj lama. U dijelom samostalnoj državi, a dijelom u autonomnoj jedinici u sastavu Kine, dalaj lame su do 1959. djelomično imale i svjetovnu vlast. 14. dalaj lama te je godine nakon tibetanske pobune i kineske vojne intervencije otišao u izbjeglištvo.
Kao titula dalaj lama se piše malim slovom, a kao zamjena za osobno ime velikim slovom, Dalaj Lama.
Bilo je ukupno 14 dalaj lama:
Ime | Životni vijek | Vladanje | tibetanski/Wylie | Kineska transkripcija (tibetski pinyin) | Ostala engleska ispisivanja | |
---|---|---|---|---|---|---|
1. | Gendun Drup | 1391. – 1474. | Titula udijeljena postumno. | དྒེ་འདུན་འགྲུབ་ dge ‘dun ‘grub | Gêdün Chub | Gedun Drub, Gedün Drup, Gendun Drup |
2. | Gendun Gyatso | 1475. – 1541. | Titula udijeljena postumno. | དགེ་འདུན་རྒྱ་མཚོ་ dge ‘dun rgya mtsho | Gêdün Gyaco | Gedün Gyatso, Gendün Gyatso |
3. | Sonam Gyatso | 1543. – 1588. | 1578. – 1588. | བསོད་ནམས་རྒྱ་མཚོ་ bsod nams rgya mtsho | Soinam Gyaco | Sönam Gyatso |
4. | Yonten Gyatso | 1589. – 1616. | ? | ཡོན་ཏན་རྒྱ་མཚོ་ yon tan rgya mtsho | Yoindain Gyaco | Yontan Gyatso |
5. | Lobsang Gyatso | 1617. – 1682. | 1642. – 1682. | བློ་བཟང་རྒྱ་མཚོ་ blo bzang rgya mtsho | Lobsang Gyaco | Lobzang Gyatso, Lopsang Gyatso |
6. | Tsangyang Gyatso | 1683. – 1706. | ?–1706. | ཚང་དབྱངས་རྒྱ་མཚོ་ tshang dbyangs rgya mtsho | Cangyang Gyaco | |
7. | Kelzang Gyatso | 1708. – 1757. | 1751. – 1757. | བསྐལ་བཟང་རྒྱ་མཚོ་ bskal bzang rgya mtsho | Gaisang Gyaco | Kelsang Gyatso, Kalsang Gyatso |
8. | Jamphel Gyatso | 1758. – 1804. | 1786. – 1804. | བྱམས་སྤེལ་རྒྱ་མཚོ་ byams spel rgya mtsho | Qambê Gyaco | Jampel Gyatso, Jampal Gyatso |
9. | Lungtok Gyatso | 1806. – 1815. | 1808. – 1815. | ལུང་རྟོགས་རྒྱ་མཚོ་ lung rtogs rgya mtsho | Lungdog Gyaco | Lungtog Gyatso |
10. | Tsultrim Gyatso | 1816. – 1837. | ? | ཚུལ་ཁྲིམ་རྒྱ་མཚོ་ tshul khrim rgya mtsho | Cüchim Gyaco | Tshültrim Gyatso |
11. | Khendrup Gyatso | 1838. – 1856. | 1844. – 1856. | མཁས་གྲུབ་རྒྱ་མཚོ་ mkhas grub rgya mtsho | Kaichub Gyaco | Kedrub Gyatso |
12. | Trinley Gyatso | 1857. – 1875. | ? | འཕྲིན་ལས་རྒྱ་མཚོ་ ‘phrin las rgya mtsho | Chinlai Gyaco | Trinle Gyatso |
13. | Thubten Gyatso | 1876. – 1933. | ? | ཐུབ་བསྟན་རྒྱ་མཚོ་ thub bstan rgya mtsho | Tubdain Gyaco | Thubtan Gyatso, Thupten Gyatso |
14. | Tenzin Gyatso | 1935–danas | 1950.–danas (od 1959. u egzilu) | བསྟན་འཛིན་རྒྱ་མཚོ་ bstan ‘dzin rgya mtsho | Dainzin Gyaco |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.