From Wikipedia, the free encyclopedia
Džez ljestvica je bilo koja glazbena ljestvica koja se rabi u džezu, a mnoge od njih koriste se i u klasičnoj europskoj glazbi, osobito dijatonske, cjelostepene i oktatonske, te određeni modusi temeljeni na uzlaznom melodijskom molu. Sve su te ljestvice u svojim djelima rabili i neki od najpoznatijih europskih skladatelja kasnoga devetnaestog i ranoga dvadesetog stoljeća, primjerice Nikolaj Rimski-Korsakov, Claude Debussy, Maurice Ravel i Igor Stravinski, često čak i na način koji anticipira njihovo korištenje u džezu.[2] Neke džez ljestvice, poput t.zv. bebop ljestvica, uobičajenim tonovima dijatonske ljestvice dodaju i kromatske tonove. Veliku važnost u džezu imaju i pentatonske i blues ljestvice.
Jedna od važnih osobina džeza je i - kako ga glazbeni teoretičari zovu - "princip akordsko-ljestvične kompatibilnosti": riječ je o činjenici da određena akordska sekvenca ujedno generira sebi kompatibilnu ljestvicu. U klasičnoj harmoniji tipično je da akordi pripadaju istoj, odnosno određenoj ljestvici. Na primjer: harmonijska progresija akorda I-ii-V-I u C-duru rabi samo tonove C-durske ljestvice. U džezu pak harmonijska progresija četiri akorda može rabiti četiri različite ljestvice, često i kao rezultat alteriranja pojedinih tonova akorda. Tako džez glazbenik može, primjerice, u C-duru sniziti kvintu dominantnoga septakorda (četverozvuka na V. stupnju ljestvice), što u tom slučaju rezultira akordom g-h-des-f. Prilikom improvizacije se potom biraju ljestvice koje sadrže ta četiri tona: cjelostepena ljestvica na tonu g (g-a-h-cis-dis-f), oktatonska ljestvica na tonu g (g-as-b-h-cis-d-e-f), te modusi proistekli iz uzlaznoga melodijskog d- ili as-mola (g-a-h-cis-d-e-f ili g-as-b-ces-des-es-f). Svaku ljestvicu koja u ovom slučaju sadrži tonove akorda g-h-des-f smatra se njemu kompatibilnom. Spomenuta "akordsko-ljestvična kompatibilnost" čini temeljnu razliku u praksi između klasične i džez harmonije.
Izbjegavana nota naziv je za ton kakve džez ljestvice koji se u teoriji i praksi džez glazbe smatra odveć disonantnim da bi ga se sviralo u sklopu određenog akorda: stoga se takav ton (odnosno nota) ili izostavlja ili kromatski alterira.[3] Primjerice, u kakvom durskom akordu se kvartu i nonu najčešće izbjegava, ili ih se tretira kao prohodne tonove, ili ih se alterira.[4] Često su to mala sekunda (odnosno mala nona) iznad pojedinog tona[5] ili pak čista kvarta iznad temeljnoga tona akorda.[6]
Broj ljestvica dostupnih glazbeniku koji improvizira kontinuirano raste. Kako se razvijaju nove tehnike, džez glazbenici pronalaze načina da ih uklope u svoje skladbe ili koriste kao materijal za iznalaženje melodija. Sedam modusa temeljenih na durskoj i dijatonskim ljestvicama s dodanim tonovima dobar su primjer za to (u prvom stupcu tablice naznačeni su stupnjevi durske ljestvice na kojima se nalaze spomenuti modusi):
| I | jonski modus | c-d-e-f-g-a-h-c’ | temelj je akorda C6 (c-e-g-a) i CMaj7 (c-e-g-h) |
| ii | dorski modus | c-d-es-f-g-a-b-c’ | temelj je akorda C-6 (c-es-g-a), Cm7 (c-es-g-b), Cm9 (c-es-g-b-d), Cm11 (c-es-g-b-d-f) i Cm13 (c-es-g-b-d-f-a) |
| iii | frigijski modus | c-des-es-f-g-as-b-c’ | (Csus4 -9) |
| IV | lidijski modus | c-d-e-fis-g-a-h-c’ | (C Maj7 +11 akord) |
| V | miksolodijski modus | c-d-e-f-g-a-b-c’ | temelj je maloga durskog, t.j. dominantnog septakorda / C7 (c-e-g-b) |
| vi | eolski modus | c-d-es-f-g-as-b-c’ | (C-7 -13 akord) |
| viiø | lokrijski modus | c-des-es-f-ges-as-b-c’ | (C-7 -5 akord) |
Ako usporedimo svaki modus s durskom ljestvicom, bit će nam jasnije suptilne razlike između njih: jonski je modus zasnovan na prvom stupnju durske ljestvice, dorski na drugom, frigijski na trećem, itd.
| C Jonski | C D E F G A B C | C Maj 7 akord) |
| D Dorski | D E F G A B C D | (D-6 or D-7 13 akord) |
| E Frigijski | E F G A B C D E | (Esus4 -9 akord) |
| F Lidijski | F G A B C D E F | (F Maj7 +11 akord) |
| G Miksolidijski | G A B C D E F G | (G7 akord) |
| A Eolski | A B C D E F G A | (A-7 -13 akord) |
| B Lokrijski | B C D E F G A B | (B-7-5 akord) |
Mogu se koristiti i kombinacije karakterističnih intervala pojedinih modusa pa je tako, primjerice, u lidijskome modusu moguće rabiti njegov povišeni četvrti ton uz sniženi sedmi ton "posuđen" iz miksolidijskoga modusa (c-d-e-FIS-g-a-B-c’). U uporabi su također i kromatske alteracije: moguće je, n.pr. lidijskome modusu povisiti peti stupanj (c-d-e-fis-GIS-a-b-c’) da bi se isti moglo harmonijski obogatiti akordom Cmaj7+5 (c-e-gis-h).
Postoje 2 vrste obično korištenih bebop ljestvica:
Dominantna bebop ljestvica: Uzlazna: 1 2 3 4 5 6 ♭7 7 (8) Silazna: 8 ♭7 6 ♭6 5 4 3 2 (1)
Dur bebop ljestvica: 1 2 3 4 5 ♯5 6 7 (8)
Velik dio suvremene džez harmonije proizlazi iz modusa uzlaznog oblika melodijske mol ljestvice,znanog i kao jazz melodijska mol ljestvica.[7] U suštini se radi o dijatonskoj dur ljestvici sa sniženim trećim tonom, npr. C D Es F G A H C. Modusi C uzlaznog melodijskog mola:
| i | uzlazni melodijski mol | T, 2,-3, 4, 5, 6, 7 | (C- maj7 ili C-6 akord) |
| II | frigijski | T,-2,-3, 4, 5, 6,-7 | (D7 sus -9 akord) |
| III | lidijski uvećani | T, 2, 3,+4,+5, 6, 7 | (E-maj7 +5 akord) |
| IV | lidijski dominantan | T, 2, 3,+4, 5, 6,-7 | (F7 +11 akord) |
| V | eolski dominantan ( "5. modus") | T, 2, 3, 4, 5,-6,-7 | (G7 -13 akord) |
| vi | lokrijski) | T, 2,-3, 4, 5,-6,-7 | (A-7 -5 akord) |
| VII | super lokrijski (alterirana ljestvica) | T,-2,-3, -4,-5,+6,-7 | (B7 +9 +13 akord) |
Dvije su pentatonske ljestvice uobičajene u džez glazbi, dur i mol pentatonska ljestvica.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
