Skokuni
From Wikipedia, the free encyclopedia
Skokuni (Collembola), rasprostranjeni red člankonožaca iz razreda unutarčeljusnika (Entognatha) koji žive u svim mogućim geografskim i klimatskim uvjetima, od australskih pustinja pa do snjegova visokih Himalaja i na Antarktiku. Prilagodili su se životu na tlu, drveću, špiljama, kopnu, vodenim površinama, snijegu i ledu. Slični su ali manji od kukaca s kojima zajedno pripadaju u heksapode ili šesteronošce.
Skokuni | |
---|---|
Pseudachorutes conspicuatus ssp. lineatus | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Arthropoda |
Razred: | Entognatha |
Red: | Collembola Lubbock, 1870 |
Podredovi | |
| |
Baze podataka | |
Tijelo im je kratko, svega nekoliko milimetara dugo (najčešće 1 i 5 mm.), Najmanji među njima dug je svega 0,12 mm, a nejveći 17 mm. Oči su im slabo razvijene ili ih uopće nemaju, a neki od njih dišu pomoću traheja što je svojstveno kukcima. Svojstveno im je i to što zadak ima 6 kolutića i razvijenu furku, poseban organ koji im služi za skakanje u bijegu pred grabežljivcima. Skokuni, po čemu su i dobili ime mogu preskočiti nekoliko stotina puta svoju visinu što ih čini jednima od najboljih skakača u životinjskom svijetu.
Skokuni su svežderi, hrane se mikroorganizmima i tvarima različitog porijekla koje se raspadaju stvarajući na taj način humus. Glavni neprijatelji su im kornjaši, strige, lažipauci, grinje, lažištipavci i pauci.[1][2]