Chichén Itzá
From Wikipedia, the free encyclopedia
Chichén Itzá (jukatanski majanski: Chi'ch'èen Ìitsha, što znači „Na zdencu čarobnjaka vode”[1]) bila je veliki pretkolumbovski grad Maya, koji je od 10. do 15. stoljeća bio glavni grad plemena Itzá na Yucatanu (Meksiko).
Pretkolumbovski grad Chichén Itzá | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Država | Meksiko |
Godina uvrštenja | 1988. (12. zasjedanje) |
Vrsta | Kulturno dobro |
Mjerilo | i, ii, iii |
Ugroženost | - |
Poveznica | UNESCO:483 |
Koordinate | 20°40′58.44″N 88°34′7.14″W |
Smješten na pola puta između gradova Mérida i Cancún, on je najsjeverniji arheološki lokalitet Maya na poluotoku Yucatanu. Ujedno je i jedan s najviše spomenika na velikom prostoru od više od 300 hektara. Njegovi kameni spomenici zorno prikazuju 1.000 godina kulture Maya i drugih naroda koji su utjecali na arhitekturu i umjetnost mezoameričkog područja, kao što je npr. mješavina mayanskog načina gradnje sa srednjomeksičkim toltečkim utjecajima. Neke od preživjelih građevina, poput Ratničkog hrama, El Castilloa i opservatorija El Caracol, su najreprezentativnije građevine majansko-toltečke civiilizacije općenito. Zbog toga je Chichén Itzá upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 1988. godine.[2]