Bečki kongres
From Wikipedia, the free encyclopedia
Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha. Nakana kongresa bilo je uređenje novih granica na političkoj karti Europe nakon vojnog poraza Napoleonove Francuske i Napoleonova izgona na otok Elbu.
Rasprava je bila u tijeku i u vrijeme Napoleonova povratka iz izgnanstva i njegova ponovnog preuzimanja vlasti u Francuskoj, u ožujku 1814. Konačni dokument kongresa potpisan je devet dana prije zadnjeg Napoleonova poraza u bitci kod Waterlooa.
Kongres se bavio oblikovanjem čitave Europe nakon Napoleonskih ratova, izuzevši mirovne pregovore s Francuskom, koji su već bili odlučeni Pariškim mirovnim sporazumom, potpisanim 30. svibnja 1814.
Glavni cilj velikih sila bio je obnova političkih odnosa, a to je značilo obnovu država koje su u Europi postojale prije Napoleonovih ratova i vraćanje na vlast prognanih kraljevskih dinastija.