Astara (Azerbajdžan)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Astara još poznata i pod nazivom Azerbajdžanska Astara (azerski: Azərbaycan Astarası) je naseljeno mjesto u Azerbajdžanu. Astara je središte Astarinskoga rajona. Prema popisu stanovništva iz 2008. Astara ima 16,130 stanovnika.
Astara | |
---|---|
Azərbaycan Astarası | |
Prometni znak na ulazi Astare | |
Država | Azerbajdžan |
Rajon | Astarinski rajon |
Visina | -22 m |
Koordinate | 38°27′N 48°52′E |
Stanovništvo (2008.) | |
• Entitet | 16,130 |
Vremenska zona | UTC+4 (UTC+4) |
• Ljeto (DST) | UTC+5 (UTC+5) |
Pozivni broj | +994 195 |
Astara na karti Azerbajdžana |
Zemljopis
Istočno od Azerbajdžanske Astare nalazi se Kaspijsko jezero. Azerbajdžanska Astara je jedna od najjužnijih naseljenih mjesta u Azerbajdžanu. Od azerbajdžansko-iranske granice dijeli je 3 kilometara. Južno od Azerbajdžanske Astare nalazi se rijeka Astaračaj. Preko te rijeke nalazi se Iran te Iranska Astara. Mnogi stanovnici Azerbajdžana dnevno prelaze granicu kako bi kupili proizvode i usluge koje se ne mogu nabaviti u Azerbajdžanu.[1]
Povijest
Astara se prvi put spominje pod imenom Astārāb u zemljopisnoj knjizi Hudud al-'Alam iz 10. stoljeća. U 14. stoljeću Astara postaje sjedište gilanskih Ispahbada. Između 16. stoljeća i 18. stoljeća astarinski Tališki kanovi su bili autonomni ili nominalno podređeni upraviteljima Gilana ili Ardabila; te su u nekoliko navrata igrali važne uloge u povijesti kaspijskih provincija.[2] Prema Vladimiru Minorskiju nije poznato je su li kasniji upravitelji Astare bili potomci gilanskih Ispahbada. Obitelj Taliških kanova je i nakon ruskoga zauzimanja Astare 1813. godine imala posebna prava.[3]
Astara je u 18. i 19. stoljeću bila dio kratkotrajnoga Tališkoga kanata te je kratkotrajno bila sjedište kanata. Njenu poziciju je zamijenio grad Lankoran.[4] Nakon Turkmajčanskoga mira potpisanoga 1828. godine Astara je podijeljena na dva djela: Azerbajdžansku Astaru (ovaj dio) sjeverno od rijeke Astaračaj i na Iransku Astaru južno od rijeke Astaračaj.
Poznate osobe
- Džabrajil Hasanov, azerbajdžanski hrvač slobodnim stilom.
Izvori
Vidi još
Vanjske poveznice
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.