![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/95/Armenian_Apostolic_Church_logo.svg/langhr-640px-Armenian_Apostolic_Church_logo.svg.png&w=640&q=50)
Armenska apostolska Crkva
From Wikipedia, the free encyclopedia
Armenska apostolska crkva (armenski: Հայ Առաքելական Եկեղեցի, Hay Arakelagan Yegeghetzi) je pretkalcedonska crkva rasprostranjena među Armencima. Pripada istočnim pravoslavnim crkvama koje prihvaćaju samo prva tri ekumenska koncila te zbog toga imaju drugačiju kristološku poziciju u odnosu prema katoličanstvu i pravoslavlju. Ova Crkva je prva nacionalna Crkva na svijetu jer je Armenija bila prva država na svijetu koja je proglasila kršćanstvo za službenu vjeru.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/95/Armenian_Apostolic_Church_logo.svg/320px-Armenian_Apostolic_Church_logo.svg.png)
Na čelu je Armenske apostolske crkve katolikos svih Armenaca koji, nakon brojnih premještanja svojega sjedišta iz političkih razloga, od 1411. ima trajno sjedište u Ečmijadzinu. Današnji katolikos svih Armenaca je Njegova Svetost Karekin II. Nersisian, 132. po redu izabrani katolikos, a izabran je 26. listopada 1999. Postoje još tri patrijarhata i to u Anteliasu u Libanonu, Jeruzalemu i Istanbulu. Velika većina Armenaca pripada ovoj crkvi.
U drugoj polovici 20. stoljeća papa Ivan Pavao II. i ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej I. prihvatili su armensko miafizitsko shvaćanje kao moguće tumačenje pravovjernog shvaćanja kršćanske vjere. Kristološke teološke rasprave između Armenske apostolske crkve i Katoličke crkve okončane su 13. prosinca 1996. kada je nauk Armenske apostolske crkve proglašen pravovjernim, što su u zajedničkoj izjavi potvrdili papa Ivan Pavao II. i katolikos Garegin II.[1]