Protusunce
From Wikipedia, the free encyclopedia
Protusunce ili antihelij (grč. ανθηλιος: suprotno od Sunca) je rijetka optička pojava koja se nalazi na parhelijskom krugu (svjetlosna pojava u obitelji halo), na suprotnoj strani od Sunca. Javlja se kao okrugla, blistava bijela mrlja (lažno Sunce), prelijevajućih boja ili okružena obojenim prstenovima ili lukovima na suprotnoj strani od Sunca.[1]
Uz halo u obliku prstena s kutnim polumjerom od 22° (22° halo), ako je oblačni pokrov cirostratusa homogen, katkada se može zapaziti takozvani parhelijski krug, koji okružuje nebo paralelno s obzorom (horizontom), a prolazi kroz Sunce i parhelije (lažna Sunca). Nastaje refleksijom (odbijanjem svjetlosnih zraka) na okomitim plohama pločica ili dugih prizmica, ali se rijetko pojavljuje. Osim protusunca i 60° od njega u stranu nastaju parantiheliji kao bijele svijetle mrlje nastale unutrašnjom refleksijom (odbijanjem zraka Sunčeve svjetlosti) na kristalićima. Parhelijska kružnica je bijela vodoravna kružnica koja se nalazi na istoj kutnoj visini kao i Sunce. Na određenim točkama parhelijske kružnice mogu se primijetiti svjetlosna žarišta (lažna Sunca ili pasunca). Ova se žarišta najčešće pojavljuju malo izvan malog hala (parhelija,često ima sjajne boje), katkada na azimutnoj udaljenosti od 120° od Sunca (parantelija) i vrlo rijetko nasuprot Suncu (antihelij). Odgovarajuće pojave uzrokovane Mjesecom nazivaju se: paraselenska kružnica, paraselena,parantiselena i antiselena.[2]