Ñe'ẽkuaaty ha Ñe'ẽtekuaa
From Wikipedia, the free encyclopedia
ÑE’ẼKUAATY HA ÑE’ẼTEKUAA (LINGÜÍSTICA Y GRAMÁTICA)
Heta tembikuaatýicha (ciencia), Ñe’ẽkuaaty (lingüística) heñoi’ypyva’ekue Grecia-pe. Poteĩsa (600) ary Hesukirito o’a mboyve, Platón ha Aristóteles ohesa’ỹijomavoiva’ekue heta mba’e ñe’ẽ rehegua. Umi griego oñemoarandu ha oñembokatu-pyry iñe’ẽ teépe. Avei romano-kuéra ohesa’ỹijo iñe’ẽ tee griego-kuéra ojapohaguéicha.
Irundysa (400) ary Hesukirito mboyve, Panini, India-ygua; oheja hembiapokue ohesa’ỹijohaguépe Sánscrito ñe’ẽtekuaa. Upe tembiapo ko’agaite peve oñemomba’eguasu ha ojehecha-ramo.
Upéiniko heñoi’akue Ñe’ẽsa’ỹijokuaaty (Filología), ha’éva upe omohenda, ohesa’ỹijo ha omyesakãva taha’eha’éva ñe’ẽrete (texto). Upe guive oñehesa’ỹijo jave peteĩ ñe’ẽrete, oñehesa’ỹijova’erã avei avano’õ ipuruhára, hembiasakue ha ije-pokuaa. Ñe’ẽsa’ỹijokuaaty omyesakã ñe’ẽrete haipyrévante.
Ary 1800 guive, ñe’ẽkuaatýgui oikóma peteĩ tembikuaaty itenondéva ha ijehegui okakuaáva ha oñemohypy’ũva, heta ára oiko rire ñe’ẽsa’ỹijokuaaty pepo guýpe.
Ñe’ẽkuaaty ñemotenonde ñahesa’ỹijokuaa ymaite guive. Péicha, oĩ peteĩ pa’ũ oñembohérava Ñe’ẽkuaaty Mboyvegua (prehistoria de la lingüística) ijahápe opaichagua jepy’apy ñe’ẽteguigua. Hindu, hebreo, fenicio, griego, romano, arabe-kuéra guive, heñói meve ñe’ẽkuaaty (ary 1800 rupi). Upepeve, oñemoarandúva guive ñe’ẽtépe ojeherókuri ñe’ẽtekuaahára (gramático).
Upe guive, heta ára mokõive ñe’ẽ -ñe’ẽkuaaty ha ñe’ẽtekuaa- ojepuru peteĩcha. Péicha, tapicha oñemoarandúva ñe’ẽtekuaápe oñembohérante avei ñe’ẽkuaatyhára (lingüista), ha ohapykuehóva ñe’ẽkuaaty katu oñembohérante avei ñe’ẽtekuaahára. Aipórõ, ary 1800 guive, ikatúma ñahesa’ỹijo ñe’ẽkuaaty rembiasa (historia de la lingüística). Ko ñe’ẽkuaaty rembiasa, hypy’ũgui, ko’ága oñembohéra ñe’ẽkuaatykuéra rembiasa (his-toria de las lingüísticas), oĩgui mbohapýichagua ñe’ẽkuaaty ojoavýva ojoehegui.
MBOHAPÝICHAGUA ÑE’ẼKUAATY
- Ñe’ẽkuaaty tembiasapýva (lingüística histórica),
- Ñe’ẽkuaaty retepykatúva (gramática estructural), ha
- Ñe’ẽkuaaty ñemoñangatúva ha ñemoambuéva (lingüística generativa y transformacional).