From Wikipedia, the free encyclopedia
Juulirde Zayed bin Sultan Al Nahyan (e ɗemngal Suwed: Zaid Ben Sultan Al Nahayans moské, e ɗemngal Arab: جامع زايد بن سلطان آل نهيان), ɓurɓe anndireede e juulirde Stockholm (Stockholms moské) walla juulirde mawnde Stockholm the Laskholm (Stockholms), juulirde to Stockholm, leydi Suwed. Nde woni ko e Kapellgränd 10, sara nokku tokooso biyeteeɗo Björns trädgård, e nder diiwaan Södermalm to Stockholm. Juulirde ndee udditaama e hitaande 2000, ko Fedde Lislaam to Stockholm ardii ɗum.
Yeewtere ngam juulirde hesere e nder nokku Stockholm ina jokki ko ina ɓura duuɓi capanɗe ɗiɗi ko adii nde peeje ɗee mbaɗata e hitaande 2000.[1] Eɓɓoore adannde ndee ko huutoraade galle biyeteeɗo Borgerskapets änkhus to Norrtull.[1] Nokkuuji goɗɗi ɗi yeewtaama ko : Observatoirelunden, Kristineberg, Skärholmen, Tensta e Jarlaplan.[1]
E lewru mars 1995, diiso wuro Stockholm fellitii, caggal nde adii yeewtidde e ardiiɓe juulɓe, waylude werlaa ɓooyɗo biyeteeɗo Katarinastationen (« nokku Katarina ») waɗta ɗum juulirde. Mahdi limtaa ndii, ndi mahoowo Art Nouveau biyeteeɗo Ferdinand Boberg waɗi, timmini ɗum e hitaande 1903, ina joginoo tawo batte mahdi lislaam "moor" e mbaadi mum adanndi. Boberg ina joginoo heen miijo caggal nde o waɗi njillu to Maruk, o waɗi mahdi ndii waylude Makka e ɓulli toowɗi.[1]
E hitaande 1996, wuro Stockholm soodi mahdi ndii Fedde Lislaam to Stockholm fotde miliyoŋaaji 8 SEK.[1] Kono mahngo juulirde ndee leeliima sabu seppooji e eeraali, mahngo ngoo fuɗɗii ko adii fof ko e hitaande 1999. Ñalnde 8 lewru juko hitaande 2000 juulirde ndee udditaa.[1] Juulirde nde mahiraa ko e ballal kaalis ummoraade e juulɓe gooto gooto wonɓe to leydi Suwed e caggal leydi. Ina jeyaa e ɓurɓe heewde kaalis, Sheek Zayed bin Sultan Al Nahyan, sosɗo leydi ndii, gonnooɗo hooreejo leydi Emiraaji Arab Dentuɗi, mo juulirde ndee inniraa.
E hitaande 2010, e wiyde cukko hooreejo Abdallah Salah, heewɓe ina neldee juulirde nde, ko njuɓɓudi kasooji e njuɓɓudi ñaawoore e njuɓɓudi golle laamu.[2]
E hitaande 2013, daraniiɓe Femen Aliaa Elmahdy e ɗiɗo woɗɓe mbaɗii seppo e nder jumaa ngam salaade sariya sharia e tooñgol rewɓe. Ɓe nanngaama e juuɗe polis ngam jiiɓde deeƴre renndo.[3]
Luural
E hitaande 2016, gooto keewɗo yillaade juulirde ndee, laamu leydi Liban nanngi ɗum, tawi ko ownugol. O mooftiino ko ina tolnoo e 87000 ooro e fedde jihaadiyaŋkoore salafi en wiyeteende al-Nusra Front e nder njilluuji juulirde Stockholm.[4]
batu fedde Orop ngam fatwa e wiɗtooji
E lewru sulyee 2003, ganndo lislaamnaajo Misra biyeteeɗo Yuusuf al-Qaradawi noddaama ngam haalde to jumaa hee e nder batu ngu Fedde Orop ngam Fatwa e Wiɗto (sosi ɗum ko Al-Qaradawi) yuɓɓini. Tawtoraama kadi Rashid Ghannouchi, gardiiɗo lannda lislaamiyanke Tuunus biyeteeɗo Ennahda, mo haɗaa e oon sahaa. Winndannde yaltunde e jaaynde Svenska Dagbladet wiyi wonde ñiŋooɓe Diiso Orop ɓee mbiyi wonde ina jokkondiri e fedde Sunnit en wiyeteende “Frères musulmans”, tee ardorde juulirde ndee ina jogii batte mum. Imam Halawa mo kawtal Orop jaabiima wonde faandaare fedde makko ko wallude juulɓe Orop ngam naatde e laawol moƴƴol.[5]
Fredrik Malm, politikyanke lannda Liberal wiyi e nder batu nguu, al-Qaradawi hollitii ballal mum e warngooji baɗeteeɗi e siwil en Israayiil, o noddi ɗum ko hare ceniinde. Malm ina jokki e wiyde wonde al-Qaradawi wiyi wonde maayde sukaaɓe wonaa anniya kono ko geɗel gootel e haajuuji hare.[6] Waaju oo ko Malm habri polis.[6]
Firooji waaju
E lewru mee 2004 jaayndiyanke Salam Karam winndi winndannde e nder Svenska Dagbladet ɗo o wiyi wonde juulirde ndee ina anniya firtude e/walla woppude geɗe luulndiiɗe firooji aarabeeɓe–suwednaaɓe e waajuuji ɗi Imam Hassan Mou waɗi e nder juulirde ndee[7]. Yeru, Karam wiyi wonde konnguɗi ɗi mbiyata ko Amerik ina ƴattoo Lislaam, firtaama no feewi e konnguɗi ɗi mbiyata ko Amerik ina ñaawa tooñanngeeji Iraaknaaɓe. Karam hollitii wonde Imaam noddi Ahmed Yassin ko martiri, o waɗi haalaaji luulndiiɗi Amerik.[7] Juulirde ndee jaɓaani haalaaji ɗii, o wiyi ɓe ngoppi tan ko won e geɗe sabu ŋakkeende waktu.[7]
Kaset Yassin
E lewru Noowammbar 2005, Rajo Sveriges hollitii wonde defterdu wonndu e nder juulirde ndee ina yeeynoo kaayitaaji (audio) ina njogii ko ina wona 100 000 mbuuɗu.[8] E nder gooto e kasetuuji ɗii, tawi ko hooreejo Hamaas waraaɗo oo, Sheek Ahmed Yassin, woni e dow mum, Rajo Sveriges wiyi wonde yahuud en ina cifaa « ñawu », « banndiraaɓe ɓowɗi e baali » tee « feere tan » yahuud en ina waawi Jihaadi. Rajo oo ɓeydi heen wonde ina woodi noddaango ngam mumtude yahuud en. Jaagorgal juulirde ngal hollitii wonde yimɓe wallitooɓe e juulirɗe ina keewi neldude kasetuuji to juulirde ndee, o anndaa kadi ko fayti e woodde kasetuuji ɗii .[8]
Kanselor leydi Suwed, hono Göran Lambertz, fellitii yettinde wiɗto adanngo ko faati e haala njiyaagu (Suwed: hets mot folkgrupp).[9] E nder njillu nguu, polis waɗii kaset gootos, CD-disk e kaset wideyoo ƴettaa.[9] Ñalnde 2 lewru Yarkomaa 2006, hooreejo leydi Lambertz fellitii udditaade wiɗto ngoo. E wiyde Lambertz, haalaaji baɗaaɗi e kaset ɗii, hay so tawii noon “ina cemmbina yahuud en no feewi”, wonaa luulndaade sariya Suwed, tee ina poti ƴeewteede “e nder lewru taariindi e hare hannde to Fuɗnaange hakkundeejo.”[ 9] Kuulal Lambertz ngal, ina jeyaa heen, pelle yahuud en mawɗe to Suwed, Goomu Suwed ngam haɓaade njiyaagu e jaayndiyankooɓe e winndooɓe Suwed heewɓe mawɓe.[10][11][12][13] Eeraango, ngam waɗde Lambertz ƴeewtaade kuulal ngal, kadi fuɗɗiima, ko ina tolnoo e 3 000 neɗɗo ciifi ɗum.[14] Ɗum fof e wayde noon, Lambertz fellitii waasde ƴeewtaade kuulal ngal.[14][15][16][17]
Juulirde ndee ko tergal fedde umbrella fedde lislaam leydi Suwed.[18] Juulirde nde ina jogii pelle renndo juulɓe keewɗe e nder nokkuuji mum:[19]
Ballal Lislaam
Sukaaɓe juulɓe leydi Suwed
Juulirde nde ina waawi hoɗde 2 000 neɗɗo e nder galle hee ina waɗi defterdu, defterdu, jimɗi, birooji, cuuɗi janngirɗe e cuuɗi ñaamde mawɗi.[1] Mahdi ndii ina waɗi kadi kafe e restoraan.
Lislaam e nder leydi Suwed
Juulirde mawnde Sheek Zayed to Abu Dabi, U.A.E.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.