Qin Shi Huang
From Wikipedia, the free encyclopedia
Qin Shi Huang (Siin: 秦始皇, feebariyee 259 – 12 sulyee 210 ko adii jibineede Iisaa) ko sosɗo laamu Qin, kadi ko kanko woni laamɗo gadano Siin.[9] Ko ɓuri jogaade tiitoonde "laamɗo" (wáng 王) nde laamɓe Shang e Zhou ɓennuɓe ɓee njoginoo, o ƴetti tiitoonde "laamɗo" (huángdì 皇帝) nde o sosi, nde laamɓe ɓee njogori huutoraade e nder leydi Siin e nder duuɓi ujunnaaje ɗiɗi garooji ɗii .
Jibinaa ko to Handan, laamorgo Zhao, e innde Ying Zheng (嬴政) walla Zhao Zheng (趙政), jibnaaɓe makko ko laamɗo Zhuangxiang mo Qin e laamɗo Zhao. Julaajo alɗuɗo biyeteeɗo Lü Buwei walli mo e lomtaade baaba makko e laamɗo Qin, caggal ɗuum o wonti laamɗo Zheng mo Qin. E hitaande 221 ko adii jibineede Iisaa, o heɓtii denndaangal leyɗeele kaɓtorɗe ɗee, o hawriti Siin fof, o arti e jappeere laamu, o woni laamɗo gadano Siin. E laamu makko, senerooji makko ɓeydii mawnugol dowla Siin no feewi : kampaañuuji to fuɗnaange Chu ɓeydii haa abada leyɗeele Yue Hunan e Guangdong e nder Sinosfeer, kampaañuuji to Asii ndernderiijo keɓti Ordos Loop ummoraade e Xiongnu, hay so tawii noon Xiongnu later hawritii e les njiimaandi Modu Chanyu.
Qin Shi Huang kadi gollodiima e jaagorde mum Li Si ngam waɗde peeje mawɗe to bannge faggudu e politik, tawi faandaare mum ko yuɓɓinde golle ceertuɗe ɗe dowlaaji Siin ɓennuɗi mbaɗnoo. O wiyetee ko e aadaaji o haɗi, o wuli defte keewɗe, o wari annduɓe. Eɓɓaaɗe makko e golle renndo ina njeyaa heen naatgol kuɓeeje dowlaaji ceertuɗi e nder galle gooto mawɗo Siin e njuɓɓudi laabi ngenndiiji kesi mawɗi, kam e mausoleum makko mawɗo no wuro nii, mo konu Terracotta mawngu nguurndam mum reeni. O laamii haa o maayi e hitaande 210 ko adii jibineede Iisaa, e nder njillu makko joyaɓuru to fuɗnaange Siin.[10]
Qin Shi Huang ina heewi hollireede ko neɗɗo jom doole en, jom sariyaaji tiiɗɗi—sifaaji ɗi ummorii ko e ƴeewte bonɗe baɗaaɗe e laamu Han lomtiiɗo Qin. Gila e cakkital teeminannde 20ɓiire, annduɓe puɗɗiima naamnaade ndeeɗoo ƴeewndo, ina addana en yeewtidde no feewi e sifaa politik makko e peeje makko. E wiyde ganndo sinologist biyeteeɗo Michael Loewe "seɗɗa ina luulndii miijo wonde golle laamu makko ina njogii batte keewɗe e daartol Siin fof, ko ɗum woni fuɗɗoode yontaaji udditaaɗi e hitaande 1911".[11]