![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/Haeckel_Acephala.jpg/640px-Haeckel_Acephala.jpg&w=640&q=50)
Bivalvia
From Wikipedia, the free encyclopedia
Bivalvia – u prošlim stoljećima označavane i kao Lamellibranchiata i Pelecypoda, a na bosanskom jeziku školjke ili školjkaši – razred morskih I slatkovodnih mehkušaca koji imaju bočno spljošteno tijelo u oklopu koji se sastoji od dva zglobna dijela. Bivalvia kao grupa nemaju glavu i nedostaju im uobičajeni organi mehkušaca, poput radule i odontofora. Uključuju školjke, ostrige, krape i brojne druge porodice koje žive u slanoj vodi, kao i određeni broj porodica slatkovodnih mehkušaca. Većina je se hrami filtracijom hranjivih čestica iz vodenog okruženja. Škrge su evoluirale u ktenidije, specijalizirane organe za ishranu i disanje. Većina školjkaša se zadržava u sedimentima, gdje su relativno sigurni od predatora. Ostali leže na morskom dnu ili se pričvršćuju na stijene ili druge tvrde površine. Neke školjke, kao što su skute i ljuskaste, moguplivati. Brodski crvi prodiru u drvo, glinu ili kamen i žive unutar ovih supstrata.[1]
Bivalvia (Razred Školjkaši; Vremenski raspon: Rani kambrij → Sadašnjost | |
---|---|
![]() "Acephala" (Ernst Haeckel, 1904.) | |
Sistematika | |
Carstvo | Animalia |
Koljeno | Mollusca |
Razred | Bivalvia Linnaeus, 1758 |
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/65/Ensis_phaxoides-V.jpg/220px-Ensis_phaxoides-V.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/cb/Gills_of_Mytilus_edulis_001.png/320px-Gills_of_Mytilus_edulis_001.png)
a) dio filamenata koji prikazuju trepljaste interfilamentne spojeve (cj) b) dijagram jednog filamenta sa dvije lamele u intervalima vezanim interlamelarnim spojevima (ilj) i položaj cilijskih interfilamentarnih spojeva (cp)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9d/Margaritifiera-margaritifiera-Anatomy.png/640px-Margaritifiera-margaritifiera-Anatomy.png)
2 — Prednja šarka,
3 — Gornja polovina,
4 — Donja polovina,
5 — Izlaz sifona,
6 — Otvor sifona,
7 — Stopalo,
8 — Brava,
9 — Zaokruženje,
10 — Plašt,
11 — Vrh školjke
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/84/Muscheln_mit_Sipho_Nahaufnahme.jpg/640px-Muscheln_mit_Sipho_Nahaufnahme.jpg)
Životinjska školjka bivalvija sastoji se od kalcij-karbonata, u dva, obično slična dijela koja se nazivajuvalve. Oni se spajaju duž jednog ruba (zglobna linija) fleksibilnim ligamentom koji je obično u kombinaciji sa isprepletanim "zubima" na svakoj od valve, tvoreći šarku (“baglamu”). Ovakav raspored omogućava da se školjka otvori i zatvori bez odvajanja dviju polovina. Školjka je tipično dvostrano (bilateralno) simetrična, sa šarkama u sagitalnoj ravni. Veličine ljuske odraslih ljuštura variraju, zavisno od grufe, od milimetra do preko metra, ali većina vrsta ne prelazi 10 cm.[2]
Školjke su odavno dio prehrane obalne i priobalne ljudske populacije. Ostrige su uzgajane i u ribnjacima starih Rimljana, a marikultura je u novije vreme postala važan izvor školjki za hranu. Savremeno poznavanje reprodukcijskih ciklusa mehkušaca dovelo je do razvoja mrijestilišta i novih tehnika marikulture. Bolje razumijevanje potencijalnog trovanja školjkama uzimanjem sirovih ili nekuhanih školjki dovelo je do boljeg skladištenja i prerade. Biserne ostrige (zajedničko ime dvije vrlo različite porodice u slanoj i slatkoj vodi) su najčešći izvor prirodnih bisera. Valve školjki koriste se u zanatskim radovima, te za proizvodnji nakita i dugmadi. Također su koristne i kao biosenzori, indikatori u biokontroli zagađenja.
U fosilnim zapisima, bivalve se pojavljuje prvi put u kambriju, prije više od 500 miliona godina. Ukupni broj poznatih živih vrsta je oko 9.200. Svrstavaju se u okviru 1.260 rodova i 106 porodica. Morski školjkaši (uključujući bočatu vodu i estuarijske vrste) predstavljaju otprilike 8.000 vrsta, kombiniranih u četiri potklase i 99 porodica s 1.100 rodova. Najveće današnje morske porodice su Veneridae, s više od 680 vrsta i Tellinidae i Lucinidae, od kojih svaka ima preko 500 vrsta. Slatkovodne školjke uključuju sedam porodica, od kojih je najveća Unionidae, sa oko 700 vrsta.[3][4][5]
Većina školjkaša je razdvojenih spolova a oplodnja je vanjska. Prijenos očinske mtDNK kod školjkaša redovna je pojava, za razliku od ostalih organizama.