From Wikipedia, the free encyclopedia
Taksonomski rang u biološkoj klasifikaciji predstavlja relativni nivo određene grupe organizama (taksona u taksonomskoj hijerarhiji. Primjeri taksonomskih rangova su: vrsta, rod, porodica, red, razred, koljeno, carstvo, domen, itd.
Dati rang objedinjuje sve niže kategorije, konkretnije opisane oblike života. Iznad njega se u svakoj općijoj kategoriji svrstavaju sve ukupne više kategorije organizama i grupa organizama koji su međusobno povezani putem nasljeđivanja genetičkih informacija ili osobina od zajedničkih predaka. Osnovni rang je vrsta i opis njenog roda, što znači da za identifikaciju organizma obično nije potrebno ništa više, osim prva dva naziva.[4] Međunarodni kodeks zoološke nomenklature (International Code of Zoological Nomenclature), rang definira kao:
„Nivo za nomenklaturne svrhe predstavlja jedan takson u taksonomskoj hijerarhiji (npr. sve porodice su za nomenklaturne svrhe na istom rangu, koji se nalazi između natporodice i potporodice).[5]
U Međunarodnom kodeksu zoološke nomenklature postoje definicije sljedećih taksonomskih rangova:
Međunarodni kodeks zoološke nomenklature dijeli imena u "porodično-grupna imena“, "rodovsko-grupna" i specijsko-grupna.
Kodeks izričito navodi taksone:
Pravila u Kodeksu se odnose na rangove od natporodice do podvrste, i to samo u određenoj mjeri one iznad razine superfamilije. U grupama koje pripadaju rangovima "roda" i "vrste“ nisu dozvoljeni dalji (pod)rangovi. Među zoolozima, dodatni nazivi kao što su grupa vrsta, podgrupa vrsta, kompleks vrsta i nadvrsta (supervrste) se ponekad koriste iz praktičnih razloga kao dodatno, ali neslužbeno, svrstavanje između nivoa podroda i vrste u taksonima sa mnogo vrsta (npr., rod Drosophila ). Na višim rangovima (porodica i na gore) niži nivoi se mogu označiti dodavanjem prefiksa "infra", što znači niži, u rangu. Naprimjer, infrared (ispod podreda) ili infraporodica (ispod potfamilije).
U skladu sa članom 3.1 [[Međunarodni kodeks nomenklature algi, gljiva i biljaka]] (ICBN) najvažniji rangovi taksona su:
Prema članu 4.1 sekundarni rangovi taksona su plemena, sekcije, serije, varijeteti i oblici. Postoji neodređen broj redova. ICN izričito navodi:[6]
Primarni rangovi
Carstvo (Regnum)
Divizija ili koljeno (Divisio, Phylum)
Razred (Classis)
Red (Ordo)
Porodica (Familia)
Rod (Genus)
Vrsta (Species)
Postoje i definicije taksonomskih kategorija u Međunarodnom kodeksu nomenklature gajenih biljaka su grupa kultivara, kultivar, jato.
Pravila ICN se prvenstveno primjenjuju u redovima, porodicama i ispod, a samo u određenoj mjeri u onima iznad ranga porodice.
Botanički rangovi koje je koristio Linnaeus su uključivali samo rodove, vrste i sorte, koje se još uvijek koriste.
Taksoni na rangu roda i iznad imaju botanički naziv u jednom dijelu (unitarno ime). Oni na rangu vrsta i iznad (ali ispod roda) imaju naziv u dva dijela (binarno ime), a svi taksoni ispod ranga vrste imaju botaničko ime u tri dijela (infraspecijsko ime). Da se ukaže na rang infraspecijskog imena, potreban je "povezujući naziv" kao, naprimjer, Poa secunda subsp. juncifolia , gdje je "subsp" skraćenica za "podvrsta".
Hibridi se mogu navesti pod "hibridnom formulom" koja određuje roditeljstvo ili im se može dati posebno ime. Za dobijanje imena hibrida, primjenjuje se isti rang, sa prefiksom noto (grč. notho = križanac, kopile), a njviši dozvoljeni rang je 'notorod.
Ako se koristio drugačiji izraz za rang u staroj publikaciji (iako uz jasnu namjeru), botanička nomenklatura određuje određene zamjene:
Slijedi klasifikacija pet najčešće prećenih vrsta: vinska mušica (Drosophila melanogaster) poznata iz [[genetika|genetičkih laboratorija, čovjek (Homo sapiens), grašak (( Pisum sativum ), koji se koristi prema Gregoru Mendelu, gljiva Amanita muscaria i bakterija Escherichia coli . Osam velikih redova dati su masnim slovima; izbor manjih redova su prikazani kao što je dato.
Rang | Drosophila melanogaster | Homo sapiens | Pisum sativum | Amanita muscaria | Escherichia coli |
Domen | Eukarya | Eukarya | Eukarya | Eukarya | Bacteria |
Carstvo | Animalia | Animalia | Plantae | Fungi | Bacteria |
Koljeno ili Divizija | Arthropoda | Chordata | Magnoliophyta (Tracheophyta) | Basidiomycota | Proteobacteria |
Potkoljeno ili poddivizija | Hexapoda | Vertebrata | Magnoliophytina (Euphyllophytina) | Agaricomycotina | |
Razred | Insecta | Mammalia | Magnoliopsida (Equisetopsida) | Agaricomycetes | Gammaproteobacteria |
Podrazred | Pterygota | Theria | Rosidae (Magnoliidae) | Agaricomycetidae | |
Nadred | Euarchontoglires | Rosanae | |||
Red | Diptera | Primates | Fabales | Agaricales | Enterobacteriales |
Podred | Brachycera | Haplorrhini | Fabineae | Agaricineae | |
Porodica | Drosophilidae | Hominidae | Fabaceae | Amanitaceae | Enterobacteriaceae |
Potporodica | Drosophilinae | Homininae | Faboideae | Amanitoideae | |
Rod | Drosophila | Homo | Pisum | Amanita | Escherichia |
vrsta | Drosophila melanogaster | Homo sapiens | Pisum sativum | Amanita muscaria | Escherichia coli |
U svojim orijentirnim publikacijama, kao što je Systema Naturae , Carolus Linnaeus koristi rang skalu, koja je ograničena na: carstvo, razred, red, rod, vrstu i jedan rang ispod vrsta. Danas je nomenklatura regulirana nomenklaturnim kodovima. Postoji sedam glavnih taksonomskih redova: carstvo, koljeno ili divizija, razred, red, porodica, rod, vrsta. Osim toga, sada se široko koristi i domen (predložio Carl Woese), kao jedan od osnovnih rangova, iako se ne spominje u bilo kojimm nomenklaturnimm kodovima.
Latinski | Bosanski | ||
Regio | Domen | ||
Regnum | Carstvo | ||
Phylum | Divisio | Koljeno(zoologija) | Divizija(botanika) |
Klassis | Razred | ||
Ordo | Red | ||
Familia | Porodica | ||
Genus | Rod | ||
Species | vrsta |
Taksonomska nomenklatura određuje terminologiju koja omogućava da se iz sufiksa datog taksona, prepoznaje rang taksonomske kategorije i njegovo precizno mjesto u sistematskoj hijerarhiji. U sljedećoj tabeli su prikazana glavna načela taksonomskog označavanja, po carstvima živog svijeta.
Taksonomska kategorija↓ | Carstvo→ | Biljke Plantae |
Alge Protista |
Gljive Fungi |
Bakterija Bacteria |
Životinje Animalia |
---|---|---|---|---|---|
Divizija / Koljeno | –phyta | –mycota | |||
Potkoljeno | –phytina | –mycotina | |||
Razred | –opsida | –phyceae | –mycetes | ||
Podrazred | –idae | –phycidae | –mycetidae | ||
Nadred | –anae | ||||
Red | –ales | ||||
Podred | –ineae | ||||
Infrared | –aria | ||||
Natporodica | –acea | –oidea | |||
Porodica | –aceae | –idae | |||
Potporodica | –oideae | –inae | |||
Pleme | –eae, –ae | –eae | –ini | ||
Potpleme | –inae | –ina | |||
Rod (najčešći sufiksi) | –us, –a, –um, –is, –os, –ina, –ium, –ides, –ella, –ula, –aster, –cola, –ensis, –oides, –opsis… | ||||
Ispod kategorija red i vrsta, sva imena taksona se nazivaju "kombinacije". Većina također ima više ili manje kodirane nazive, prema disciplini. Slijede primjeri označavanja nekoliko kombinacijskih kategorija.
Za grane (kladuse), alternativno se uzima više podjela
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.