Semitski jezici

porodica jezika From Wikipedia, the free encyclopedia

Semitski jezici

Semitski jezici jesu porodica jezika koje govori 370 miliona ljudi, uglavnom širom Bliskog istoka, gdje su vjerovatno nastali, kao i u sjevernoj i istočnoj Africi. Oni su sjeveroistočna potporodica afroazijskih jezika. Među najzastupljenijim semitskim jezicima su arapski (260 miliona govornika), amharski (17 miliona govornika), jevrejski (6 miliona govornika) i tigrinja jezik (5,7 miliona govornika).

Thumb
Diplomatsko pismo iz 14. vijeka p. n. e. na akadskom jeziku, nađeno u Tel Amarni

Naziv semitski potječe iz 1781. i skovao ga je August Ludwig von Schlozer.

Dijele se na istočne (u koje spada akadski, te njegovi kasniji dijalekti asirski i babilonski), jugozapadne (u koje spadaju arapski, te etiopski jezici) i sjeverozapadne (aramejski i kaneanski). U kaneanske jezike spadaju feničanski, ugaritski, hebrejski, amoritski i moapski.

Jedna od osnovnih zajedničkih odlika semitskih jezika jest trokonsonantski diskontinuirani korijen. Tri konsonanta nose značenje koje se unutrašnjom vokalnom fleksijom diferencira. Tako u arapskom jeziku korijen K-T-B nosi ideju pisanja, pa je ketebe pisati, kitab je knjiga, katib je pisac, mekteb kancelarija, mektub napisano, mektebetun biblioteka itd.

Pismo

Semitski jezici među prvima su imali pismo.

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.