Ptolemej I Soter

Ptolemej I Soter (starogrčki: Πτολεμαῖος Σωτήρ, Ptolemaĩos Sōtḗr; 367. p. n. e. - 283. p. n. e.) je bio makedonski general Aleksandra Velikog i jedan od tri dijadosa koji su uspjeli da stvore svoje carstvo. Ptolomej je postao vladar Egipta od 309. do 283. godine p.n.e. i osnovao dinastiju koja će vladati Egiptom naredna tri stoljeća, pretvarajući Egipat u Helenističko kraljevstvo i Aleksandriju u središte grčke kulture. Međutim, prilagodio se nekim aspektima egipatske kulture uzevši tradicionalnu titulu faraona 304. godine.

Ptolemej I Soter
Faraon Egipta
Vladavina	309. - 283. p.n.e.
Prethodnik	Aleksandar IV
Nasljednik	Ptolemej II
Supružnik	Artakama Tais Euridika Berenika I
Djeca	Ptolemej II Filadelf Arsinoe II Filotera Lagus Leonticus Eirene Ptolemej Keraunos Meleager Argaeus Lisandra Ptolemais
Rođenje	367. p.n.e.
Smrt	283. p.n.e.

Kao i svi makedonski plemići, Ptolemej I Soter je imao porijeklo od Herakla, mitskog osnivača dinastije Argead koja je vladala Makedonijom. Njegova majka je bila Arsinoe Makedonska, a ime njegovog oca je nepoznato. Antički izvori Ptolemeja na različite načine opisuju kao sina Lagusa, makedonskog plemića i nezakonitog sina Filipa II Makedonskog, ali je moguće da je ovaj mit bio kasnije napisan kako bi veličao Ptolemejsku dinastiju. Ptolemej je bio jedan od Aleksandrovih najpouzdanijih generala i tjelohranitelja. Bio je nekoliko godina stariji od Aleksandra i njegov bliski prijatelj od djetinjstva. Naslijedio ga je sin Ptolemej II Filadelf.

Rana karijera

Sin makedonskog plemića Laga, Ptolemej je upoznao Aleksandra već u mladim danima. Nakon što je 336. p. n. e. Aleksandar postao kralj Ptolemej ga je , kao jedan od njegovih tjelesnih čuvara , pratio u njegovim vojnim pohodima. Od 327. p. n. e. postaje jedan od najpouzdanijih Aleksandrovih vojnih zapovjednika.

Kada je Aleksandar 323. p. n. e. umro Ptolemej od Perdike, glavnog regenta carstva, dobija na upravu Egipat, kao satrap. Ptolemej je ubrzo prišao koaliciji Antipatera, Antigona, Kratera i Lizimaha protiv Perdike. Perdika je krenuo sa vojskom na Egipat ali kada nije uspio prijeći Nil vojska se pobunila i ubila ga, 321. p. n. e. Antipater, novi regent cijelog carstva, potvrdio je Ptolemeju pravo da ostane satrap Egipta. 318. p. n. e. pod vlast Ptolemeja pali su i Palestina i Kipar. 315. p. n. e. se udružuje sa Lizimahom, Kasandrom i Seleukom protiv Antigona koji je zavladao velikim dijelom Azije. Pobijedio je, zajedno sa Seleukom, Demetrija, sina Antigonova, u bitki kod Gaze, 312. p. n. e. Time je Antigon izgubio velik dio Azije. 311. p. n. e. uspostavljen je mir, a u Makedoniji je ubijen sin Aleksandra Velikog, Aleksandar IV Makedonski. Sada Ptolomeju niko nije mogao osporiti vlast u Egiptu.

310. p. n. e. se rat nastavio. 306. p. n. e. Demetrije je Ptolemejevoj floti nanio težak poraz u pomorskoj bitki kod Salamine. Antigon je zauzeo Kipar i proglasio se kraljem. Zatim je Antigon sa vojskom od oko 88,000 ljudi i velikom flotom krenuo u invaziju na Egipat ali je veliko nevrijeme uništilo brodove, a Ptolemej je novcem privukao brojne vojnike na svoju stranu. Nakon ove neuspjele invazije Ptolemej se 305. p. n. e. proglasio kraljem Egipta. 305. p. n. e. do 304. p. n. e. Demetrije je držao otok Rodos pod opsadom jer su stanovnici Rodosa bili vjerni Ptolemeju. Opsada Rodosa je završila sporazumom. U znak zahvalnosti za pomoć koju su dobijali od Ptolemeja za vrijeme opsade stanovnici Rodosa su Ptolemeja nazvali Soter ( Spasitelj ). 302. p. n. e. Ptolemej je u dogovoru s Lizimahom i Seleukom napao Antigona u Siriji. Kada je Antigon poginio u bitki kod Ipsa, 301. p. n. e., Ptolemej je zauzeo dio Sirije iako nije učestvovao u bitki protiv Antigona. 300. p. n. e. sklopio je mir s Lizimahom i dao mu svoju kćer Arsinoju II za ženu.

294. p. n. e. ponovo je osvojio Kipar. 285. p. n. e. abdicirao je u korist svog sina Ptolemeja II. Filadelfa. Njegov stariji sin Ptolemej Keraun je zbog toga napustio Egipat.