Prozor (tvrđava)

Tvrđava Prozor smještena je na izlazu iz kanjona na jugozapadnom rubu uske kotline u kojoj se nalazi danas centralni dio grada Prozor-Rama.^[1] Od savremenog naselja udaljena je oko 2,2 km. Smještena je na stjenovitom vrhu brijega Grad, na neravnom terenu. Ivica tvrđave graniči sa kanjonom, iznad i u blizini sastavaka rječice Prozorčice i potoka Kraljevca (ili Krajevca). Utvrda je prilagođena terenu. Sastoji iz dva dijela, prostora uokvirenog bedemom u dužini od 50 m i kule. Kula je polukružne osnove, a odvojena je jarkom širokim 15 i dubokim 4–5 m. Preko jarka se vjerovatno prelazilo pokretnim drvenim mostom. Čeoni zid kule ima 11 m, a zaobljeni 9 m. Prvobitna visina kule bila je barem za sprat viša uz dodatak konstrukcije krova. Ulaz u kulu se nalazio sa južne strane, nasuprot ostalom dijelu grada. Kula je imala vjerovatno pet nivoa. Kula i čitava tvrđava poznata je po imenu Studenac.^[2][3]

Tvrđava je pripadala području župe Rama, i bila njen centar u 14. i 15. vijeku. Svoj razvoj duguje strateškom položaju. Kroz župu Ramu je vodio put iz župe Neretve do župa Uskoplja i Lepenica. Ugarski kralj Matijaš Korvin darovao je grad Prozor knezu Vladislavu Hercegoviću za učinjene usluge u borbama protiv Osmanlija 1463. Tvrđava je pala u ruke Osmanlija prije 1468. Osmanlije su u tvrđavi držale posadu do 1626., kada je utvrđenje napušteno. Narodna predaja, na sličan način kao i za druge jake bosanske utvrde, govori o osmanskom lukavstvu prilikom osvajanja prozorske tvrđave.^[4]

Nekoliko stotina metara sjeverno od grada bilo je podgrađe, koje se prvi put spominje 11. augusta 1366. Tu je bosanski vladar, ban Tvrtko I izdao povelju vojvodi Vukcu Hrvatiniću.

Arheološko područje i ostaci stare tvrđave u Prozoru proglašeni su za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine 2007. godine.^[5]