Ban Prijezda I Kotromanić (1211 - Slavonija 8. maj 1287.) je bio bosanski ban i sedmi poznati vladar samostalne bosanske države i osnivač bosanske dinastije koja je Bosnu dovela do njenog najvećeg uspona, ali i pada. Ovaj bosanski ban je prvi poznati Kotromanić o kojem se ujedno i ne zna mnogo. U dostupnim izvorima spominje se kao rođak velikog bana bosanskog Ninoslava, što znači da je porijeklo bosanske vladarske loze i starije.
| Prijezda Kotromanić | |
|---|---|
| Ban Bosne | |
| Vladavina | 1250 - februar 1287 |
| Prethodnik | Matej Ninoslav |
| Nasljednik | Prijezda II |
| Porodica | |
| Supružnik | banica Elizabeta |
| Djeca | Stjepan Prijezda II Stjepan Vuk Katarina |
| Dinastija | Kotromanići |
| Otac | Radivoj? |
| Rođenje | 1211. Ugarska |
| Smrt | 8. maj 1287. Slavonija |
| Mjesto sahrane | nepoznato |
Ban Prijezda je bio bratić ili sestrić, a možda i brat bosanskog bana Mateja Ninoslava. Ako je bio brat Mateja Ninoslava onda Prijezdin otac je bio izvjesni Radivoje, a brat izvjesni Simeon Radivojević. Prijezda je rođen 1211, a bio je u srodstvu s Ninoslavom. Za vrijeme banovanja Mateja Ninoslava Prijezda je takođe ban. U tri pisma pape Grgura IX od 10. 10. 1234. upućena na tri različite adrese, Ninoslavu vladaru Bosne, ugarskom kralju Kolomanu i dominikancima Bosne spominje se i ban Prijezda. Nada Klaić detaljno analizira sadržaj pisma: "Očito je da je Ninoslav kao 'veliki ban' ili 'dux' zaštitnik svome rođaku Prijezdi koji je 'obični' ban." Pošto u Bosni ne mogu biti dva bana, Prijezda je tada usorski ban, a Ninoslav je veliki ban ili vladar (dux) Bosne. U to vrijeme se vladanje u dva banata bosanskom i usorskom smatralo bosanskom državnošću sve do Tvrtka koje je te dvije titule spojio u jednu bansku i kasnije kraljevsku.[1]
Bosanski ban Ninoslav 1233. izvještava papu Grgura IX da je njegov rođak, Prijezda, “nedavno vratio iz prljavštine heretičke stranputice na čistoću katoličke vjere”.[2]
Poslije smrti bana Ninoslava 1249. bansku titulu nasljeđuje Ninoslavov sin Stjepan. Dubrovčani pišu tekst nove zakletve prepisujući istu onu iz 1240. Međutim, nisu znali da je Ninoslav umro i da je vlast preuzeo jedan od Ninoslavovih sinova. Nada Klaić citira i tu povelju: "Tekst se zakletve jednostavno šalje u Bosnu, a ondje je dao novi vladar - veliki ban Stjepan, izbrisati očevo 'građansko' ime i staviti svoje. I dok se Ninoslav 1240. zaklinjao sa svojim boljarima, Stepan se zaklinje 's moiov bratiov' i s 'moimi bolarimi' također na vječni i tvrdi mir Dubrovniku. Na kraju zakletve dodana su imena bosanskih velikaša s upozorenjem 'si su se kleli'."
U to vrijeme Prijezda je i dalje ban Usore i Soli. Vjerovatno je došlo do previranja za vlast i smatra se da je ban Prijezda u tim previranjima došao na vlast. Ban Prijezda kao usorski ban je imao dobre odnose sa ugarskim kraljem Belom IV, koji ga nazivao fidelis noster i dao mu posjede na Dravi. Prijezda i ugarski kralj su bili i prvi susjedi, a Bela IV ga je očigledno smatrao saveznikom kao nekad što su smatrali bana Borića.[1] Vjerovatno je Bela IV pomogao svom savezniku Prijezdi da se popne i na bosansko bansko prijestolje.
Netačan je podatak da se u vrijeme bana Prijezde Bosna podijelila na dva dijela. Kako Klaićka navodi i kroz dostupne izvore dokazuje: "Nije naime točno da je Bosna tada podijeljena na dva dijela, a još manje da je Dragutin vladao i Usorom i Solima. Još 1290. papinsko pismo je adresirano na dvojicu banova - Stepana I i Prijezdu III (Stephano et Brisde banis Bosne) - pa je nakon svega što smo o Kotromanićima dosad doznali više nego jasno da braća dijele vlast tako da jedan vlada u Bosni, a drugi u Usori i da su tako 'popunjena' oba banata. Dragutin bi dakle morao povesti rat protiv svoga zeta i njegova brata da dođe do Usore!"
Ban Prijezda bio je oženjen slavonskom plemkinjom Elizabetom, s kojom je imao petero djece:
- Stjepan, pomenut 1233. i umro oko 1240.
- Prijezda II, rođen prije 1240. u tvrđavi Zemunik
- Stjepan I Kotromanić, rođen 1242. i ban Bosne
- Katarina, udana za sina Stjepana Vidočkog
- Vuk Kotromanić, umro 1287.
Ban Prijezda I je umro u Slavoniji na svom imanju 8. maja 1287.
| Prethodnik: Matej Ninoslav |
Ban Bosne 1254 - 1287. |
Nasljednik: Prijezda II |
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
