Pribinići (vlastela)

Prininići su vlastelinska porodica, koja je bila nosilac nasljedne županske časti u srednjovjekovnoj župi Lepenica, u Srednjoj Bosni.

Poznati članovi ove porodice i njihova genealogija može se uspostaviti prema pojavljivanju u poveljama. Iz ovog roda poznato je svega 7 članova. Svi su bili članovi velikaškog zbora, odnosno državnog vijeća i bliski saradnici vladara. Zabilježeni su na vladarskim poveljama kraljeva: Tvrtka I, Dabiše, Ostoje i Tvrtka II. Na spomeniku br. 2 na nekropoli u Zabrđu je grb i natpis velikog kneza bosanskog Radoja Radosalića Pribinića. Prema natpisu, spomenik je podigao njegov sin, knez Radič.^[1]

1. Brajko je župan iz prve generacije Pribinića i pojavljuje se u 6 povelja između 1353. i 1392. godine),
2. Vukota (knez, pojavljuje se u 3 povelje između 1367. i 1395. godine)
   1. Vukac Vukotić, unuk Vukotin, koji se javlja u poveljama iz 1419. I 1426. godine.
3. Radosav (župan, koji se pojavljuje u dvije povelje iz 1378. i 1392. godine).
   1. Radoje Radosalić, sin Radosava,župan, a kasnije veliki knez bosanski, koji se javlja na 6 povelja u periodu od 1392. do 1408. godine.
      1. Radič Radojević, sin Radoja, knez, potpisnik na poveljama iz 1417. i 1420. godine (umro između 1420. i 1426. godine).
         1. Dragić Radičević, sin Radiča, posljednji poznati član ove porodice je, koji se javlja na povelji kralja Tvrtka II od 7. oktobra 1426. godine.

Prema Anđeliću, vlasteoskom rodu Pribinića pripadaju i Mirkovići.

Literatura

• Pavao Anđelić, Srednji vijek - doba stare bosanske države. U: Visoko i okolina kroz historiju 1, SO Visoko, Visoko, 1984, 102-297
• Marko Vego, -Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine. IV, Zemaljski muzej u Sarajevu, Sarajevo, 1970.
• Pavao Anđelić, -Arheološka ispitivanja. U: Lepenica priroda, stanovništvo, privreda i zdravlje. Naučno društvo Bosne i Hercegovine, posebna izdanja, knjiga III, Sarajevo, 1963, 151-191

Reference

1. "Nekropola Zabrđe". Arhivirano s originala, 11. 2. 2021. Pristupljeno 20. 2. 2017.