From Wikipedia, the free encyclopedia
PL/I (skraćenica za "Programming Language One" — izgovor: pi-el-van) je proceduralni, imperativni programski jezik, dizajniran za naučne, inženjerske i poslovne sistemsko programirane aplikacije. Korišten je od strane raznih akademskih, komercijalnih i industrijalnih organizacija od kako je bio uveden 1960ih.
PL/I | |
---|---|
Programska Paradigma | proceduralna, imperativna, strukturalna |
Pojavio se | 1964. |
Tvorac | IBM i komitet za razvoj jezika SHARE |
Razvijač | IBM |
Dijalekti | PL/M, XPL, PL/P, PL/C, PL/S, PL/AS, PL/X, PL/8, EPL |
Utjecali | COBOL, Fortran, ALGOL |
Utjecao na | SP/k, B, REXX, AS/400 Control Language |
PL/I-ova glavna polja korištenja su procesiranje podataka, numerička analiza, naučno računanje, i sistemsko programiranje. Podržaje rekurziju, strukturalno programiranje, upravljanje podacima povezanih struktura, brojeve sa pomičnim i nepomičnim zarezom, kompleksne brojeve, i upravljanje simbolima i bitovima niza. Sintaksa jezika je slična engleskom i odgovara za specificiranje kompleksnih oblika za podatke, a također uključuje širok skup funkcija sa kojim je moguće ove podatke provjeriti i manipulisati.
Tokom 1950-ih i ranih 1960-ih poslovni i naučni korisnici su programirali za različit računarski hardver koristeći različite programske jezike. Poslovni korisnici su prelazili sa asemblera Autocoder preko COMTRAN-a na COBOL, dok su naučni korisnici programirali preko generalnog interpretativnog programa (General Interpretative Programme - GIP), Fortran-a, ALGOL-a, GEORGE-a, i drugih programskih jezika. IBM System/360[1] (najavljen 1964. ali tek isporučen 1966.) je dizajniran kao opšta mašinska arhitektura za obje grupe korisnika, smijenjujući sve postojeće IBM arhitekture. IBM je također htio da napravi jedan programski jezik za sve korisnike. Kompanija je se nadala proširiti Fortran tako da ono uključuje sve karakteristike tražene od strane komercijalnih programera. U oktobru 1963. osnovan je komitet[2] koji je se stastojao od 3 IBM-ovca iz New Yorka i 3 člana iz SHARE grupe, sa ciljem da se predlože nova proširenja. Uz data ograničenja Fortran-a, ovaj cilj nisu uspjeli ostvariti što je rezultiralo pravljenjem “novog programskog jezika” zvanog "NPL" (New Programming Language), bazirajući se široko na ALGOL. Ovaj akronim je bio u konfliktu sa imenom nacionalne fizičke laboratorije (National Physical Laboratory) u Velikoj Britaniji te je zato bio privremeno preimenovan u MPPL (MultiPurpose Programming Language), i kasnije 1965. na PL/I (sa rimskim brojem “I”). Prva definicija PL/I-a je se pojavila u aprilu 1964.[3][4]
Hello2: proc options(main);
put list ('Pozdrav svijete!');
end Hello2;
/* Učitaj jedan red koji sadrži neki niz,
/* i onda izbaci sve slijedeće redove koji sadrže ovaj niz. */
find_strings: procedure options (main);
declare pattern character (100) varying;
declare line character (100) varying;
declare (line_no, end_file) fixed binary;
end_file = 0;
on endfile (sysin) end_file = 1;
get edit (pattern) (L);
line_no = 1;
do while (end_file = 0);
if index(line, pattern) > 0 then
put skip list (line_no, line);
line_no = line_no + 1;
get edit (line) (L);
end;
end find_strings;
|coauthors=
(pomoć)Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.