From Wikipedia, the free encyclopedia
Povreda ili ozljeda je svako fiziološko oštećenje živog tkiva [1] uzrokovano neposrednim fizičkim stresom. Povreda se može dogoditi namjerno ili nenamjerno i može biti uzrokovana traumom tupim predmetom, penetrirajućom traumom, opekotinom, izlaganjem toksičnosti, gušenjem ili prenaprezanjem. Povrede se mogu javiti u bilo kom dijelu tela, a različiti simptomi su povezani sa različitim povredama.
Povreda | |
---|---|
Drugi nazivi | Ozljeda |
Mačje ogrebotine na ruci, manja traumatska ubodna rana na koži | |
Specijalnost | Urgentna medicina, traumatologija |
Komplikacije | Infekcija, |
Vrste | Traumatskao, opekotina, toksična prekomjerna upotreba lijekova |
Liječenje veće ozljede obično provodi zdravstveni radnik i uveliko varira ovisno o prirodi ozljede. Saobraćajni sudari su najčešći uzrok nesrećnih povreda i smrti uzrokovanih povredama među ljudima. Povrede se razlikuju od hroničnih stanja, psihičke traume, infekcija ili medicinske procedure, iako povreda može biti faktor koji doprinosi bilo čemu od njih.
Nekoliko velikih zdravstvenih organizacija uspostavilo je sisteme za klasifikaciju i opis ljudskih povreda.
Povrede mogu biti namjerne ili nenamjerne. Namjerne povrede mogu biti djela nasilja prema drugima ili samopovređivanje prema sopstvenoj osobi. Slučajne ozljede mogu biti nepredvidive ili mogu biti uzrokovane nepažnjom. Najčešći tipovi nenamjernih ozljeda po redu su saobraćajne nesreće, padovi, davljenje, opekotine i slučajno trovanje. Određeni tipovi povreda su češće u razvijenim zemljama ili zemljama u razvoju. U zemljama u razvoju je veća vjerovatnoća da će saobraćajne povrede ubiti pješake nego vozače. Opekotine su češće u razvijenim zemljama, dok su povrede od otvorenog plamena češće u zemljama u razvoju.[2]
Do 2021. godine, oko 4,4 miliona ljudi svake godine pogine zbog povreda širom svijeta, što predstavlja skoro 8% svih smrtnih slučajeva. Od ovih povreda 3,16 miliona su nenamjerne, a 1,25 miliona namerne. Saobraćajne nesreće su najčešći oblik smrtonosnih povreda, uzrokujući oko jedne trećine smrtnih slučajeva uzrokovanih povredama. Jedna šestina je uzrokovana samoubistvom, a jedna desetina je uzrokovana ubistvom. Desetine miliona pojedinaca svake godine zahtevaju medicinski tretman za povrede koje nisu fatalne, a povrede su odgovorne za oko 10% svih godina života sa invalidnošću. Muškarci imaju dvostruko veće šanse da budu ubijeni zbog povreda nego žene.[3] In 2013, 367,000 children under the age of five died from injuries, down from 766,000 in 1990.[4]
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je razvila Međunarodnu klasifikaciju vanjskih uzroka povreda (ICECI). U ovom sistemu, povrede se klasifikuju prema mehanizmu povrede, predmetima/supstancama koje uzrokuju povredu, mjestu nastanka, aktivnosti prilikom povrede, ulozi ljudske namjere i dodatnim modulima. Ovi kodovi omogućavaju identifikaciju distribucije povreda u određenim populacijama i identifikaciju slučajeva za detaljnije istraživanje uzroka i preventivnih napora..[5]
U Sjedinjenim Američkim Državama, Biro za statistiku rada razvio je Sistem klasifikacije povreda i bolesti na radu (OIICS). Pod ovim sistemom povrede se klasifikuju prema prirodi, zahvaćenom dijelu tijela, izvoru i sekundarnom izvoru i događaju ili izloženosti. OIICS je prvi put objavljen 1992. godine i od tada je nekoliko puta ažuriran.[6] Sistem klasifikacije povreda i bolesti u sportu Orchard (OSIICS), ranije OSICS, koristi se za klasifikaciju povreda kako bi se omogućilo istraživanje specifičnih sportskih povreda.[7][8]
Ocjena ozbiljnosti povrede (ISS) je medicinski rezultat za procjenu težine traume.[9][10] Ona je u korelacijama sa mortalitetom, morbiditetom i vremenom hospitalizacije nakon traume. Koristi se za definiranje pojma velika trauma (politrauma), prepoznata kada je ISS veći od 15.[10] AIS komitet Udruženje za unapređenje automobilske medicine dizajniralo je i ažurira skalu.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.