Osmanski turski jezik
From Wikipedia, the free encyclopedia
From Wikipedia, the free encyclopedia
Osmanski turski varijanta je turskog jezika koja se upotrebljavala kao upravni književni jezik Osmanskog Carstva, sadržavajući velike pozajmice iz farsi jezika, koji je zauzvrat sam bio prepun pozajmica iz arapskog. Poput ostalih jezika islamskih naroda, osmanski turski piše se na arapskom pismu. Uprkos činjenici da je osmanski turski, koji se govorio u prijestolnici, u suštini bio isti kao i obični turski, kojim su govorili zemljoradnici i seljaci u unutrašnjosti zemlje, veliki dio arapsko-persijskih pozajmica postao je nerazumljiv za one koji su bili manje obrazovani.
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Godine 1928, nakon reformi koje je proveo Mustafa Kemal Atatürk, pojavio se homogeniziraniji turski, s manje utjecaja iz arapskog i perzijskog i koristeći latinično pismo. Razlog ovim promjenama bio je navodno u tome da narod koji nije bio obrazovan u tom jeziku nije bio u stanju da ga razumije, budući da je maternji jezik naroda bio homogeniziraniji turski. Mnogi danas smatraju da se osmanski turski sasvim razlikuje od današnjeg turskog. No, taj stav izgleda da je politički motivisan i da nije u stanju odgovoriti ispitu lingvistike.
bosanski | osmanski | moderni turski |
da | evet / beli | evet |
ne | hayr / yoq | hayır / yok |
zdravo / mir s tobom | merhaba / selâmün aleyküm | merhaba / selamün aleyküm |
poštovan | muhterem | saygıdeğer |
Slično arapskom, slova osmanskog pisma razlikuju se zavisno od njihovog položaja u riječi: samostalno slovo (tj. samo slovo izvan riječi), krajnje (slovo na kraju riječi), srednje (u sredini riječi), početno (na početku riječi):
Samostalno | Krajnje | Srednje | Početno | Ime slova | Moderni turski |
---|---|---|---|---|---|
ﺍ | ﺎ | — | elif | a, e | |
ﺀ | — | hemze | ', a, e, i, u, ü | ||
ﺏ | ﺐ | ﺒ | ﺑ | be | b |
ﭖ | ﭗ | ﭙ | ﭘ | pe | p |
ﺕ | ﺖ | ﺘ | ﺗ | te | t |
ﺙ | ﺚ | ﺜ | ﺛ | se | s |
ﺝ | ﺞ | ﺠ | ﺟ | cim [džim] | c |
ﭺ | ﭻ | ﭽ | ﭼ | çim [ćim] | ç |
ﺡ | ﺢ | ﺤ | ﺣ | ha | h |
ﺥ | ﺦ | ﺨ | ﺧ | hı | h |
ﺩ | ﺪ | — | dal | d | |
ﺫ | ﺬ | — | zel | z | |
ﺭ | ﺮ | — | re | r | |
ﺯ | ﺰ | — | ze | z | |
ﮊ | ﮋ | — | je [že] | j | |
ﺱ | ﺲ | ﺴ | ﺳ | sin | s |
ﺵ | ﺶ | ﺸ | ﺷ | şın [šin] | ş |
ﺹ | ﺺ | ﺼ | ﺻ | sat, sad | s |
ﺽ | ﺾ | ﻀ | ﺿ | dat, dad | d, z |
ﻁ | ﻂ | ﻄ | ﻃ | tı | t |
ﻅ | ﻆ | ﻈ | ﻇ | zı | z |
ﻉ | ﻊ | ﻌ | ﻋ | ayın | ', h |
ﻍ | ﻎ | ﻐ | ﻏ | gayın | g, ğ |
ﻑ | ﻒ | ﻔ | ﻓ | fe | f |
ﻕ | ﻖ | ﻘ | ﻗ | kaf | k |
ﻙ | ﻚ | ﻜ | ﻛ | kef | k, g, ğ, n |
ﮒ | ﮓ | ﮕ | ﮔ | gef1 | g, ğ |
ﯓ | ﯔ | ﯖ | ﯕ | nef, sağır kef | n |
ﻝ | ﻞ | ﻠ | ﻟ | lam | l |
ﻡ | ﻢ | ﻤ | ﻣ | mim | m |
ﻥ | ﻦ | ﻨ | ﻧ | nun | n |
ﻭ | ﻮ | — | vav | v, o, ö, u, ü | |
ﻩ | ﻪ | ﻬ | ﻫ | he | h, e, a |
ﻻ | ﻼ | — | lamelif | la | |
ﻯ | ﻰ | ﻴ | ﻳ | ye [je] | y, ı, i |
1Ispravna osmanska varijanta slova gef imala bi "mali-kaf" ﻙ dok bi dvostruka kosa crtica bila iznad گ. No, ovo je prava rijetkost u trenutno korištenim fontovima.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.