From Wikipedia, the free encyclopedia
Bamija ili okra, poznata i kao bamja i bamnja (lat. Abelmoschus esculentus), jest biljka cvjetnica iz porodice Malvaceae, red Malvales, iz tropskih i suptropskih krajeva. Životni vijek joj je jednu godinu. Hermafrodit, čiji su oprašivači (polinatori) pčele.[1]
Bamija (Abelmoschus esculentus) | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Divizija | Magnoliophyta |
Razred | Magnoliopsida |
Red | Malvales |
Porodica | Malvaceae |
Rod | Abelmoschus |
Geografsko porijeklo bamije je sporno: Zapadna Afrika, Etiopija ili Južna Azija. Biljka se uzgaja u tropskim, suptropskim i toplim umjerenim regijama širom svijeta.[2][3]
Dlačice na sjemenu mahuna mogu biti nadražujuće za neke ljude. Vlakna dobivena iz stabljike služe kao zamjena za jutu i izradu papira i tekstila.
Sirova bamija sadrži 90% vode, 2% bjelančevina, 7% ugljikohidrata i zanemariv sadržaj masnoća. U 100 grama sadrži 20% ili više dnevnih potreba vlakana, viramina C i vitamina K, a nešto manje ima vitamina B1, folne kiseline, i magnezija.
Hranjiva vrijednost po 100g | |
---|---|
Energija | 138 kJ |
Ugljikohidrati | 7.46 g |
Šećeri | 1.48 g |
Masnoće | 0.19 g |
Bjelančevine | 1.9 g |
Voda | 89.6 g |
Vitamin A ekviv. | 36 μg (4%) |
Tiamin (Vit. B1) | 0.2 mg (15%) |
Riboflavin (Vit. B2) | 0.06 mg (4%) |
Niacin (Vit. B3) | 1 mg (7%) |
Folna kiselina (Vit. B9) | 60 μg (15%) |
Vitamin C | 23 mg (38%) |
Vitamin E | 0.27 mg (2%) |
Vitamin K | 31.3 μg (30%) |
Kalcij | 82 mg (8%) |
Željezo | 0.62 mg (5%) |
Magnezij | 57 mg (15%) |
Fosfor | 61 mg (9%) |
Kalij | 299 mg (6%) |
Cink | 0.58 mg (6%) |
USDA stranica Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba. |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.