komandant paravojne formacije "Kažnjenička bojna" i ratni zločinac From Wikipedia, the free encyclopedia
Mladen Naletilić "Tuta" (Široki Brijeg, 1. decembar 1946 - Mostar, 17. decembar 2021) bio je bosanskohercegovački i hrvatski komandant paravojne formacije "Kažnjenička bojna". Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio ga je na 20 godine zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, kršenja Međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija tokom Bošnjačko-hrvatskog sukoba, za vrijeme Rata u Bosni i Hercegovini.
Mladen Naletilić | |
---|---|
Rođenje | |
Smrt | 17. decembar 2021 godina) | (75
Uzrok smrti | Posljedice srčanog udara |
Nacionalnost | Hrvat |
Druga imena | Tuta |
Državljanstvo | Bosna i Hercegovina Hrvatska |
Zanimanje | Komandant paravojne formacije |
Godine aktivnosti | 1991-1993. |
Religija | Rimokatoličanstvo |
Krivični status | Ratni zločinac |
Rođen je u Širokom Brijegu u tada SR Bosni i Hercegovini. Kao mlad otišao je u Zapadnu Njemačku, preko jugoslavenskog programa privremenog rada u inozemstvu sa "Ujedinjenim Hrvatima Njemačke", hrvatskom emigrantskom agencijom.[1] Vodio je kazino u Singenu, a prema riječima Miroslava Tuđmana, Naletilić je također bio makro.[2]
Sarađivao je s Bundesnachrichtendienst, njemačkom obavještajnom agencijom, i bugarskim Odborom za državnu sigurnost.[3]
Godine 1990. vratio se u SR Hrvatsku, a 1991. osnovao dobrovoljačku jedinicu i nazvao je "Kažnjenička bojna".[4] Godine 1992, kada je počeo Rat u BiH, Kažnjenička bojna biva zamijenjena u Širokom Brijegu te svoje djelovanje nastavlja na teritoriji Hercegovine. Članovi jedinice uključivali su strane dobrovoljce poput Nijemaca, Britanaca, Francuza, Šveđana, Paragvajaca i Argentinaca.[5]
Kao dio Hrvatskog vijeća obrane ("Kažnjenička bojna"), borio se protiv Jugoslavenske narodne armije (JNA) i Vojske Republike Srpske (VRS). On je bio zapovjednik svoje jedinice, pod generalom Ivanom Andabakom.[6] Bio je blizak prijatelj tadašnjeg hrvatskog ministra obrane Gojka Šuška. Mladen Naletilić je 2. augusta 1992. naredio svojoj jedinici da izvrši atentat na Blaža Kraljevića, generala Hrvatskih odbrambenih snaga i generala Armije Bosne i Hercegovine (ARBiH), zajedno sa osam Kraljevićevih članova osoblja. Mladen je nagradio dvadeset ljudi u jedinici sa po 5.000 njemačkih maraka.[7] Blaž Kraljević se protivio pokušajima hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i njegove stranke Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), kao i Mate Bobana i Radovana Karadžića da podijele Bosnu i Hercegovinu.[8][9][10][11]
Godine 1993. Jusuf Prazina pridružio se Naletilićevoj jedinici. Bio je jedan od organizatora odbrane Sarajeva i kriminalac. Kada je 1992. izbio Bošnjačko-hrvatski sukob, "Kažnjenički bataljon" borio se protiv ARBiH u Jablanici, Doljanima i Gornjem Vakufu. Dana 17. aprila 1993. njegova jedinica napala je selo Sovići i izvršila prisilno premještanje Bošnjaka. Dana 9. maja 1993. godine, pripadnici "Kažnjeničke bojne" bili su uključeni u opsadu istočnog Mostara.
U novembru 1993. Naletilić je bio u osobnom sukobu s generalom Slobodanom Praljkom iz HVO-a, pa je navodno prisiljen napustiti svoju dužnost načelnika stožera HVO-a.[12] Godine 1994. Naletilić se usprotivio primirju između Hrvata i Bošnjaka, a također se i protiv ukidanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne, optužujući Gojka Šuška i Franju Tuđmana za izdaju.[12]
Po završetku rata napustio je vojsku. Godine 1997. uhapšen je i osuđen za ubistvo Roberta Nosića, vojnog policajca i pripadnika Hrvatskih obrambenih snaga iz Ljubuškog.[2] Naletilić je dvije godine proveo u zatvoru u Remetincu. Zbog zdravstvenih problema prebačen je u KBC Zagreb 14. novembra 1999. U martu 2000. Naletilić je izručen Haškom tribunalu, te je osuđen i osuđen na 20 godina zatvora za ratne zločine tokom hrvatsko-bošnjačkog sukoba. Dana 24. aprila 2008. godine prebačen je na izdržavanje kazne u Italiju. Prijevremeno puštanje na slobodu odobreno mu je 29. novembra 2012. godine, a Naletilić je 18. februara 2013. pušten iz zatvora, nakon što je odslužio dvije trećine kazne.[13]
Odmah nakon što je izašao iz zatvora, u Hrvatskoj je protiv njega pokrenut proces zbog poticanja na ubistvo Damira Brekala, te je 2020. godine pravomoćno osuđen na još tri i po godine zatvora.
Preminuo je na odjelu Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru, gdje je smješten ranije zbog posljedica srčanog udara.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.