From Wikipedia, the free encyclopedia
Milka Planinc (Žitnić kod Drniša, 21. novembar 1924. - Zagreb, 7. oktobar 2010.) bila je hrvatska političarka, premijerka Jugoslavije od 1982. do 1986. i prva žena predsjednica vlade u historiji socijalizma.[1]
Milka Planinc | |
---|---|
Premijerka SFRJ | |
Vrijeme na dužnosti 16. maj 1982 – 15. maj 1986. | |
Prethodnik | Veselin Đuranović |
Nasljednik | Branko Mikulić |
Lični podaci | |
Rođenje | Drniš, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca | 21. novembar 1924.
Smrt | 7. oktobar 2010 godina) Zagreb, Hrvatska | (85
Politička stranka | Savez komunista Jugoslavije |
Supružnik | Zvonko Planinc (1950–1993) |
U Drugom svjetskom ratu stupila je u partizanski pokret, najprije u Hvarsko-viškom partizanskom odredu, a kasnije je bila vodni delegat sve do završetka rata, komesar čete za vezu XI. dalmatinske brigade. Na kraju rata imala je čin poručnika.
Simo Dubajić je izjavio da su ubistva bez suda zarobljenih vojnika i civila na Kočevskom rogu poslije Drugog svjetskog rata "obavila dalmatinska brigada, čija je komesarka bila Milka Planinc, kasnija premijerka SFRJ, koja je za ta strijeljanja izabrala oko 90 najpovjerljivijih komunista".[2]
Od 1947. Milka živi u Zagrebu gdje najprije radi u poduzeću Elektri, a potom u Dalekovodu. 1949. staje na čelo Agitpropa za Trešnjevku, nakon čega slijedi njen uspon u političkom životu SR Hrvatske i SFRJ. Tako je obavljala sljedeće dužnosti:
Slamanjem Hrvatskog proljeća, Milka Planinc dolazi na čelo Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske (1972-1982), gdje na prijedlog Josipa Vrhovca odlučuje o hapšenju „proljećara.“ Prema njenoj izjavi bili su to: Franjo Tuđman, Marko Veselica, Dražen Budiša, Šime Đodan, Vlado Gotovac, Hrvoje Šošić i još nekoliko osoba.
1977. godine protiv nje je unutarpartijske intrige vodio Josip Vrhovec, međutim zaštitio je sam Josip Broz Tito.
Bila je predsjednica Saveznog izvršnog vijeća Jugoslavije od 16. maja 1982. do 15. maja 1986. Za njenog mandata je donesen Dugoročni program ekonomske stabilizacije. Jedina je žena u historiji koja je bila premijerka jedne socijalističke zemlje. Umrla je 7. oktobra 2010. u Zagrebu.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.