Litvanski građanski rat (1697–1702)

Litvanski građanski rat od 1697. do 1702. bio je sukob između vojnih snaga posvađanih plemićkih porodica^[1] u Velikoj Kneževini Litvaniji, državi koja je u to vrijeme bila u sastavu Poljsko-Litvanske Unije, a dogodio se u osvit Velikog sjevernog rata. Veći broj poljsko-litvanske vlastele predvođene porodicama Radziwiłł, Wiśniowiecki, Pac i Ogiński udružilo se i urotilo protiv moćne litvanske velikaške porodice Sapieha, koja je inače bila ukrajinskog porijekla^[2] i imala prevlast i odlučujući utjecaj u litvanskom dijelu Unije, a sve više je zloupotrebljavala svoju moć. Nakon perioda sve jače napetosti, došlo je do rata^[3] u kojem je vojska koalicije udruženih plemića nakon nekoliko bitaka na kraju pobijedila oružane snage porodice Sapieha, te je ta porodica izgubila svoju dotadašnju prevlast u Litvaniji.

Litvanski građanski rat
dio Velikog sjevernog rata
Karta Litvanije iz 1696.
Datum	1697–1702.
Lokacija	Područje Velike Kneževine Litvanije u sastavu Poljsko-Litvanske Unije (današnja Litvanija, Poljska, Bjelorusija i Ukrajina)
Ishod	Pobjeda saveza plemića protiv porodice Sapieha
Sukobljene strane
Sapieha plemićki savez: Wiśniowiecki Ogiński Pac Radziwiłł i dr.
Komandanti
Jan Kazimierz Sapieha Michał Franciszek Sapieha † Michał Serwacy Wiśniowiecki Grzegorz Antoni Ogiński
Žrtve
nepoznato nepoznato

Tok rata

Tokom posljednjeg kvartala 17. vijeka članovi velikaške porodice Sapieha imali su pod svojom kontrolom najvažnije poluge moći u Velikoj Kneževini Litvaniji, među kojima litvanski erar (državnu blagajnu) i vojsku, a koje su bile zasebne od Poljske. Jan Kazimierz Sapieha (1637–1720) bio je hetman, najviši litvanski vojni komandant, njegov mlađi brat Benedikt Pavel Sapieha (1643–1707) državni blagajnik, stariji Janov sin Jerzy Stanislaw Sapieha (1668–1732) državni komornik, mlađi Janov sin Michał Franciszek Sapieha (1670–1700) general, a i ostali pripadnici porodice imali su važne funkcije. Sapiehe su imale veliki utjecaj i na samog kralja, što je izazvalo i njegovo nezadovoljstvo, a otpor plemstva, kako visokog, tako i srednjeg i nižeg (zvanog šljahta (poljski: szlachta), kao i dijela visokog svećenstva, sve je više rastao. Nezadovoljnici nisu u početku imali dovoljno odlučnosti da se otvoreno suprotstave Sapiehama, nego 1697, kada su koalicijske vojne jedinice napale posjede Sapiehâ, pljačkajući ih, što je nakon toga dovelo do direktnih oružanih okršaja.

Ovaj sukob nije bio prvi građanski rat u Litvaniji, jer ih je u 14. i 15. vijeku bilo nekoliko, sa različitim učesnicima, a trajali su po nekoliko godina. Ovaj rat je trajao otprilike pet godina, od 1697. do 1702. U tom periodu Litvanija je već dugo bila u državnoj zajednici sa Poljskom (najprije od 1385. u personalnoj, a zatim od 1569.^[4] u realnoj uniji). Na čelu zajedničke države je od 1697. bio August Saski iz dinastije Wettin, izabrani kralj njemačkoga porijekla, koji je vladao Unijom u periodu od 1697. do 1706. i ponovo od 1709. do 1733.

U Litvanskom građanskom ratu bilo je više bitaka, i to:

• bitka kod Kaunasa
• bitka kod Žiežmariaija
• bitka kod Bresta
• bitka kod Jurbarkasa
• bitka kod Valkininkaija
• bitka kod Bihaua
• bitka kod Darsūniškisa

Portret Jana Kazimierza Sapiehe (1637–1720)

Presudna bitka bila je ona kod Valkininkaija (grada jugozapadno od Vilniusa), koja se dogodila 17.^[5] ili 18. novembra 1700. U njoj je protusapieška koalicija, brojčano nadmoćnija, kojoj je na čelu bio general Michał Serwacy Wiśniowiecki, odnijela pobjedu. Sapiehe su izgubile bitku; neki pripadnici njihova roda su ubijeni, a drugi pobjegli u Poljsku. Situacija se zakomplikovala jer je već bio počeo Veliki sjeverni rat, a sukobi litvanskog građanskog rata nisu još prestali.

Nakon bitke kod Darsūniškisa dana 24. marta 1702, koja je predstavljala uvod u švedsku invaziju Poljsko-Litvanske Unije, Jan Kazimierz Sapieha, jedan od preživjelih članova svog roda, uz pomoć Šveđana djelimično se oporavio od poraza pa su se repovi litvanskog građanskog rata još neko vrijeme vukli.

Također pogledajte

• Spisak ratova
• Historija Litvanije
• Jagelonci

Reference

1. Based on Poljsko nasljeđe. Balkanska baština, str. 6. ISBN 978-83-7893-267-3.
2. "The History of Lithuania" (PDF). urm.lt. str. 92. Arhivirano s originala (PDF), 28. 1. 2021. Pristupljeno 25. 11. 2023.
3. "Sapiehas estate document from the end of the 17th century as a source of the family's economic and political history". degruyter.com. str. 165. Pristupljeno 25. 11. 2023.
4. "Litva". enciklopedija.lzmk.hr. Pristupljeno 25. 11. 2023.
5. "The History of Lithuania before 1795 (str.328)". books.google.hr. Pristupljeno 25. 11. 2023.

Vanjski linkovi

• "Poljska i Litva: viševjekovni brak iz interesa (V. dio)" na sajtu povijest.hr
• "Uspon Rusije u 18. stoljeću - Veliki sjeverni rat", str. 33 na sajtu Sveučilišta u Rijeci