Kum (film)

Kum (engleski: The Godfather) kriminalistički je film iz 1972, snimljen prema istoimenom romanu Marija Puza u režiji Francisa Forda Coppole. Scenarij su napisali Puzo, Coppola i Robert Towne (nepotpisan).^[2] U glavnim su ulogama Marlon Brando, Al Pacino, James Caan, Richard S. Castellano, Robert Duvall, Sterling Hayden, John Marley, Richard Conte i Diane Keaton. Radnja je smještena u period od 1945. do 1955. i hronološki prati život fiktivne italijansko-američke porodice Corleone u New Yorku.

Kum
Izvorni naslov	The Godfather
Režiser	Francis Ford Coppola
Producent	Albert S. Ruddy
Scenarist(i)	Roman: Mario Puzo Scenarij: Mario Puzo Francis Ford Coppola Robert Towne (nepotpisan)
Uloge	Marlon Brando Al Pacino James Caan Robert Duvall Richard S. Castellano Diane Keaton Abe Vigoda
Muzika	Nino Rota Carmine Coppola
Žanr	Kriminalistička drama
Kinematografija	Gordon Willis
Montaža	William H. Reynolds Peter Zinner
Produkcija	Paramount Pictures Alfran Productions
Distributer	Paramount Pictures Xfinity Streampix Ivi.ru
Premijera	15. 3. 1972
Trajanje	175 minuta
Zemlja	SAD
Jezik	Engleski Italijanski
Budžet	6,5 miliona $[1]
Zarada	245,1 milion $
Nasljednik	Kum 2

Dobitnik je tri Oscara: za najbolji film, najboljeg glumca i najbolji adaptirani scenarij. Američki filmski institut rangirao ga je 1997. na treće mjesto liste najboljih 100 filmova ikad, odmah iza Građanina Kanea i Casablanke. Kasnije, na novoj listi objavljenoj 2007, pretekao je Casablanku na drugoj poziciji.

Snimljena su i dva nastavka: Kum 2 1974. i Kum 3 1990. godine.

Radnja

Radnja počinje u augustu 1945. godine. Don Vito Corleone (Marlon Brando) u svojoj kancelariji, dok se vani odvija svadba njegove kćerke Connie, sa svojim usvojenim sinom Tomom Hagenom (Robert Duvall) saslušava molbu jednog od pozvanih na vjenčanje. U međuvremenu, pojavljuje se i najmlađi sin Vita Corleona, Michael (Al Pacino), kao vojnik nedavno odlikovan za zasluge u Drugom svjetskom ratu, u pratnji svoje djevojke Kay Adams (Diane Keaton).

Na svadbi gostuje i Johnny Fontane (Al Martino), pjevač čija karijera ide silaznom putanjom i koji moli don Vita, čije je on kumče, za veliku uslugu koja će ga vratiti među zvijezde. Vito šalje Hagena u Hollywood da se sretne sa Jackom Woltzom (John Marley) i da ga uvjeri da glavnu ulogu za svoj novi film dodijeli upravo Johhnyju. Nakon što to ovaj odbija veoma brzo dobija ponudu koju ne može odbiti. Sljedećeg jutra, probudivši se u krvi, sa zaprepaštenjem shvata da ona dolazi od otkinute glave njegovog najdragocjenijeg konja i da je sljedeći koji će tako završiti ako ne prihvati ponudu.

Nakon što se Hagen vraća kući, glavni članovi porodice odlaze na sastanak sa "Turčinom" Virgilom Sollozzom (Al Lettieri), koji je blizak protivničkoj porodici Tattaglia i koji Kumu nudi unosan posao sa heroinom s kojim će Corleoneovi postati najmoćnija od svih mafijaških porodica u SAD-u. Don Vito to odbija bojeći se da će to ugroziti njegov politički uticaj. Da bi doznao više o Sollozzovoj organizaciji, šalje svog bliskog suradnika Lucu Brasija (Lenny Montana) koji međutim biva prozret i kasnije ubijen upravo od strane Sollozza.

Nedugo zatim don Vita pogađaju s pet metaka u leđa dok obavlja kupovinu. Sollozzo otima Hagena i uvjerava ga da najstarijem od "kumovih" sinova, Sonnyju (James Caan), ponudi isto ono što je on ponudio njegovom ocu ranije, misleći da je ovaj mrtav. Michael, koga protivnici označavaju "civilom" jer se nikad nije bavio porodičnim poslom, uspijeva spriječiti drugi pokušaj atentata na oca tako što ga sklanja na vrijeme iz njegove bolničke sobe. Sonny, u znak odmazde, naređuje ubistvo sina don Philipa Tattaglie, Brune.

Ugovara se sastanak na koji trebaju doći Michael te Sollozzo i korumpirani načelnik policije McCluskey (Sterling Hayden), koji je umiješan u sva događanja. Michael glumi da mora u toalet i, prema već utvrđenom planu, otamo uzima pištolj i na povratku ubija obojicu. Odmah napušta zemlju i odlazi na Siciliju. Tamo živi pod zaštitom lokalnih ljudi te se nakon vremena zaljubljuje i ženi lokalnom djevojkom Apollonijom Vitelli (Simonetta Stefanelli). Treći brat iz porodice, Fredo (John Cazale), poslan je u Las Vegas u jedan od kasina koji porodica drži pod svojom kontrolom. U međuvremenu, rat između Corleonovih i ostale četiri porodice nastavlja se. Don Vito biva strašno pogođen nakon što saznaje stvarnu ulogu Michaela u svemu ovome jer je planirao da on ostane neumiješan u porodične poslove.

Sonny napušta dobro čuvano porodično imanje i na ulici pretuče Carla (Gianni Russo), muža svoje sestre Connie, koju ovaj zlostavlja, uz prijetnje da će ga sljedeći put ubiti. Nakon što ga sestra pozove na telefon i kaže da je ponovo pretučena, impulsivno reagira i, krenuvši ka njihovom domu, upada u zasjedu iz koje ne izlazi živ. U isto vrijeme, otkriveno je Michaelovo boravište, ali je od automobila bombe namijenjenog njemu poginula Apollonia.

Don Vito ugovara sastanak sa šefovima ostalih porodica i, kako bi ugovorio mir, omekšava svoj stav u vezi s poslom s drogom. Na sastanku shvata da iza svega stoji don Barzini (Richard Conte). Michael se vraća kući i nakon godinu ženi se svojom starom ljubavi, Kay Adams. Budući da don Vito više ne želi aktivno voditi porodične poslove, a srednji sin Fredo nesposoban je za to, Michael preuzima sve u svoje ruke. Obećava supruzi da će za pet godina porodica poslovati potpuno legalno.

S vremenom Michael dozvoljava drugim porodicama da ubiraju profit od uzimanja njihovog dijela teritorije i poslova, što uznemirava neke od caporegimea. On im naređuje da ne reagiraju jer porodica planira sve poslove preseliti u Nevadu. Izabira Carla kao novog consiglierea (savjetnika) dok tom odlukom uznemireni Hagen ostaje samo porodični advokat; Vito mu objašnjava da nemaju dugoročni plan za njega i da je tako najbolje za sve.

Michael odlazi u Las Vegas, gdje namjerava kupiti kasino od njihovog dugogodišnjeg partnera Moea Greena (Alex Rocco). Ovaj to žestoko odbija ismijavajući se s cijelom porodicom. Michael postaje posebno ljut kad njegov brat Fredo staje na Greenovu stranu i upozorava Michaela da se ne smije tako ophoditi s njegovim dotadašnjim šefom.

Vito umire dok se u vrtu igra s unukom Anthonyjem, Michaelovim sinom. Na sahrani, jedan od caporegimea, Tessio, ugovara sastanak novog don Corleonea s Barzinijem, sada najmoćnijim čovjekom njujorških porodica. Kako ga je otac upozorio, Michael shvata da je upravo Tessio taj koji ga je izdao i prešao na Barzinijevu stranu; plan je bio da se na tom sastanku ubije upravo on. Sastanak je zakazan na isti dan kad i krštenje sina Connie i Carla, čiji je kum Michael.

Kako se ceremonija krštenja odvija, njegove ubice ubijaju sve šefove ostale četiri porodice u New Yorku i Greena u Las Vegasu. Nakon krštenja Tessio shvata da je otkriven i da mu slijedi smrt. Michael dolazi Carlu i saopćava mu da zna da je učestvovao u Sonnyjevom ubistvu te mu daje avionsku kartu za Las Vegas. Carlo mu priznaje da je izdao Sonnyja i na odlasku u autu ga ubija Clemenza (Richard S. Castellano).

Kasnije, uznemirena Connie dolazi bratu i optužuje ga da je ubio njenog muža, ali joj Michael tvrdi suprotno. Isto to radi i kad ga Kay upita istu stvar. U posljednjoj sceni Kay gleda Michaela, koji uživa poštovanje od ostalih mafijaša kao i njegov otac ranije. U tom trenutku vrata se zatvaraju.

Glumci

• Marlon Brando kao Vito Corleone, šef ("don") porodice Corleone, prije poznat kao Vito Andolini; otac Santina (Sonnyja), Federika (Freda), Michelea (Michaela) i Constanzije (Connie) te Toma Hagena, koga je usvojio; už Carmelle Corleone; porijeklom Sicilijanac
• Al Pacino kao Michael Corleone, donov i Carmellin najmlađi sin koji se nedavno vratio iz Drugog svjetskog rata; jedini fakultetski obrazovan član porodice (osim Toma Hagena), koji ne želi imati ništa s porodičnim poslovima; ilm prati njegov preobražaj od momka s potpuno suprotnim ambicijama u životu u šefa mafijaške organizacije
• James Caan kao Santino "Sonny" Corleone, Vitov i Carmellin temperamentni najstariji sin; kao podšef organizacije trebao je naslijediti oca na mjestu dona
• Robert Duvall kao Tom Hagen, neformalno usvojeni sin, porodični advokat i consigliere (savjetnik dona); on je njemačko-irskog porijekla, a ne sicilijanskog
• Diane Keaton kao Kay Adams-Corleone, u početku Michaelova djevojka, a kasnije supruga i majka njegove djece
• John Cazale kao Fredo Corleone, srednji sin; potpuna suprotnost svojoj braći; ne baš inteligentan i veliki ženskaroš
• Talia Shire kao Constanzia "Connie" Corleone, najmlađe dijete i kćerka jedinica; udana za Carla Rizzija
• Richard S. Castellano kao Peter Clemenza, porodični caporegime
• Abe Vigoda kao Salvatore Tessio, kao i Clemenza, porodični caporegime
• Al Lettieri kao Virgil "Turčin" Sollozzo, diler heroina povezan s porodicom Tattaglia
• Gianni Russo kao Carlo Rizzi', Conniein muž; postao saradnik porodice Corleone i kasnije izdao Sonnyja Barziniju
• Sterling Hayden kao kapetan Mark McCluskey, korumpirani načelnik policije na Sollozzovom platnom spisku
• Lenny Montana kao Luca Brasi, jedan od pouzdanijih vojnika Corleonove organizacije
• Richard Conte kao Emilio Barzini, don porodice Barzini
• Al Martino kao Johnny Fontane, poznati pjevač i kumče Vita Corleonea
• John Marley kao Jack Woltz, moćni holivudski producent
• Alex Rocco kao Moe Greene, dugo vremena partner porodice Corleone; vlasnik hotela u Las Vegasu
• Morgana King kao Carmela Corleone, Vitova žena i majka Sonnyja, Freda, Michaela i Connie, kao i usvojenog sina Toma Hagena
• Johnny Martino kao Paulie Gatto, vojnik Petera Clemenze i Vitov vozač
• Victor Rendina kao Philip Tattaglia, don porodice Tattaglia
• Simonetta Stefanelli kao Apollonia Vitelli-Corleone, djevojka kojom se Michael ženi za vrijeme boravka na Siciliji
• Richard Bright kao Al Neri, Michaelov lični egzekutor

Odabir glumaca

Coppolini izbori za film nisu se mnogo svidjeli rukovodećim ljudima u Paramount Picturesu, naročito izbor Marlona Branda za ulogu don Vita. Prva dva izbora bili su Brando i Laurence Olivier, ali je Olivierov agent odbio ulogu rekavši: "Lord Olivier neće prihvatiti nikakvu ulogu. On je veoma bolestan. Uskoro će umrijeti tako da nije zainteresovan" (Olivier je nakon ovoga živio još 18 godina). Paramount, koji je za glavnu ulogu želio Ernesta Borgninea, zabranio je Coppoli da izabere Branda, a kao razlog su naveli probleme koje je imao na snimanjima prethodnih filmova. Jedan od rukovodilaca studija predložio je i Dannyja Thomasa, naglašavajući da je idealan za ulogu don Vita, jakog i porodici privrženog čovjeka. Navodno je i tadašnji predsjednik Paramount Picturesa rekao Coppoli da "Marlon Brando nikad neće dobiti ulogu u ovom filmu". Nakon dužeg uvjeravanja čelnih ljudi studija Coppola je ipak dobio odobrenje da izabere Branda pod uvjetom da ovaj glumi za manji honorar u odnosu na ranije, prođe određene testove i potpiše klauzulu kojom garantira da neće prouzrokovati zastoje u snimanju filma (kao što je činio ranije). Brando je kasnije za ovu ulogu dobio Oscara, koji je odbio primiti.

Studio je za ulogu Michaela Corleonea želio Roberta Redforda ili Ryana O'Neala, ali je Coppola želio nekog dotad nepoznatog glumca koji je ličio na američkog Italijana, koga je pronašao u Alu Pacinu. On je dotad igrao samo dvije manje filmske uloge te ga studio nije smatrao idealnim izborom, dijelom i zbog njegove visine. Jack Nicholson, Dustin Hoffman, Warren Beatty, Martin Sheen i James Caan prošli su audiciju. U jednoj soluciji Michaela je trebao igrati James Caan, a Sonnyja Carmine Caridi. Tek nakon što je Coppola zaprijetio napuštanjem cijelog projekta, Pacino je dobio ulogu. Caan je kasnije izjavio da je Coppola zamislio Michaela kao lika sicilijanskog izgleda, a Sonny je bio više amerikanizirana verzija. Producenti su se složili pod uvjetom da Sonnyja ne glumi Caridi nego Caan, uprkos njegovom jevrejskom porijeklu i nepodudaranju s opisom najstarijeg Corleonovog sina u romanu (visok približno 195 cm, Italoamerikanac, crne kose). Coppola i Puzo trebali su naći ulogu za Caridija u nastavku filma.

Muzika

Također pogledajte: The Godfather (muzika za film)

Coppola je angažirao italijanskog kompozitora Nina Rotu da napiše pozadinsku muziku za film, uključujući glavnu temu, "Speak Softly, Love".^[3][4] Za pisanje muzike Rota se trebao povezati sa situacijama i likovima u filmu.^[3][4] Komponirao je novu muziku i uzeo neke dijelove iz muzike za film Fortunella kako bi kreirao italijanski osjećaj i evocirao tragične teme filma.^[5] Jedan od šefova u Paramountu, Evans, smatrao je muziku previše "sofisticiranom" i nije ju htio upotrijebiti; međutim, upotrijebljena je nakon što je Coppola uspio navesti Evansa da se složi.^[3][4] Coppola je vjerovao da Rotina kompozicija daje filmu još "italijanskiji" osjećaj.^[4] Njegov otac, Carmine, napisao je dodatnu muziku za film,^[6] naročito onu koju svira bend tokom uvodne scene vjenčanja.^[4][5]

Ukupno je devet trenutaka u filmu u kojima se može čuti scenska muzika,^[5] uključujući "C'è la luna mezzo mare" i Cherubinovu ariju Non so più cosa son iz Figarove ženidbe. Godine 1972. muziku za film izdao je na vinilki Paramount Records, na CD-u Geffen Records 1991, a digitalno također Geffen 18. augusta 2005.^[7] Album sadrži više od 31 minute muzike iz filma, čiji je autor većinom Rota, uz jednu pjesmu Coppole i jednu Johnnyja Farrowa i Martyja Symesa.^[8][9][10] Allmusic je albumu dao pet od pet zvjezdica, a urednik Zach Curd rekao je da je to "mračna i elegantna muzika za film koja visi u zraku"^[8] Urednik Filmtracksa vjerovao je da je Rota bio uspješan u povezivanju muzike sa suštinskim aspektima filma.^[10]

Nagrade

• Oscar za najbolji film
• Marlon Brando – Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu
• Mario Puzo i Francis Ford Coppola – Oscar za najbolji adaptirani scenarij

Reference

1. Francisov Fordov Coppolin komentar na DVD ediciji iz 2008. godine - "The Godfather — The Coppola Restoration"
2. Kenneth Turan (27. 11. 1988). "Hollywood bez heroja Roberta Townea". The New York Times.
3. Phillips 2004, str. 107.
4. Welsh, Phillips i Hill 2010, str. 222.
5. Lebo 1997, str. 191.
6. Phillips 2004, str. 355.
7. "The Godfather (Original Motion Picture Soundtrack)". Apple. Arhivirano s originala, 20. 7. 2014. Pristupljeno 16. 4. 2013.
8. Zach Curd. "Nino Rota – The Godfather [Original Soundtrack]". Allmusic. All Media Network, LLC. Arhivirano s originala, 20. 7. 2014. Pristupljeno 20. 7. 2014.
9. "Nino Rota – The Godfather [Original Soundtrack]". Allmusic. All Media Network, LLC. Arhivirano s originala, 20. 7. 2014. Pristupljeno 20. 7. 2014.
10. "The Godfather". Filmtracks. Christian Clemmensen (Filmtracks Publications). 3. 10. 2009. Arhivirano s originala, 20. 7. 2014. Pristupljeno 20. 7. 2014.

Bibliografija

• Block, Alex Ben; Wilson, Lucy Autrey (2010). George Lucas's Blockbusting: A Decade-by-Decade Survey of Timeless Movies Including Untold Secrets of Their Financial and Cultural Success. New York City: HarperCollins. ISBN 978-0-06-177889-6.CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Cowie, Peter (1997). The Godfather Book. London: Faber and Faber Limited. ISBN 978-0-571-19011-9.CS1 održavanje: ref=harv (link)
• De Stefano, George (2006). "Chapter 4: Don Corleone Was My Godfather". An Offer We Can't Refuse: The Mafia in the Mind of America. New York City: Faber and Faber. str. 94–135. ISBN 978-0-571-21157-9. OCLC 60420173. Pristupljeno 26. 1. 2013. Upotreblja se zastarjeli parametar |chapterurl= (pomoć)CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Gelmis, Joseph (23. 8. 1971). "Merciful Heavens, Is This The End of Don Corleone?". New York. 4 (34). ISSN 0028-7369. Pristupljeno 16. 7. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Jones, Jenny M. (2007). The Annotated Godfather: The Complete Screenplay. New York City: Black Dog & Leventhal. ISBN 978-1-57912-739-8. Pristupljeno 15. 7. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Lebo, Harlan (1997). The Godfather Legacy: The Untold Story of the Making of the Classic Godfather Trilogy. London: Simon & Schuster. ISBN 978-0-684-83647-8. Pristupljeno 26. 9. 2016.CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Lebo, Harlan (2005). The Godfather Legacy: The Untold Story of the Making of the Classic Godfather Trilogy Featuring Never-Before-Published Production Stills. London: Simon & Schuster. ISBN 978-0-7432-8777-7. Pristupljeno 15. 7. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Phillips, Gene D. (2004). Godfather: The Intimate Francis Ford Coppola. Lexington (Kentucky): University Press of Kentucky. ISBN 978-0-8131-4671-3. Pristupljeno 15. 7. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Santopietro, Tom (2012). The Godfather Effect: Changing Hollywood, America, and Me. New York City: Thomas Dunne Books. ISBN 978-1-250-00513-7. Pristupljeno 15. 7. 2014. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Stanley, Timothy (2014). Citizen Hollywood: How the Collaboration Between LA and DC Revolutionized American Politics. New York City: Thomas Dunne Books. ISBN 978-1-250-03249-2. Pristupljeno 15. 7. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Williams, Joe (2012). Hollywood Myths: The Shocking Truths Behind Film's Most Incredible Secrets and Scandals. Minneapolis: MBI Pub. Co. and Voyageur Press. ISBN 978-1-250-03249-2. Pristupljeno 15. 7. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Welsh, James M.; Phillips, Gene D.; Hill, Rodney F. (2010). The Francis Ford Coppola Encyclopedia. Lanham (Maryland): Scarecrow Press. ISBN 978-0-8108-7651-4. Pristupljeno 15. 7. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Von Gunden, Kenneth (1991). Postmodern Auteurs: Coppola, Lucas, De Palma, Spielberg and Scorsese. McFarland & Company. ISBN 978-0-89950-618-0.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Vanjski linkovi

• Kum na IMDb-ju