Herceg Novi

Herceg Novi (ćir. Херцег Нови) je grad i naseljeno mjesto, te sjedište općine u Crnoj Gori.

Herceg Novi Херцег Нови
grad
Општина Херцег Нови
pogled na Herceg Novi
Zastava Grb
Herceg Novi Lokacija u Crnoj Gori
Koordinate: 42°27′05″N 18°32′13″E
Država	Crna Gora
Vlada
• Gradonačelnik	Stevan Katić (DCG)
Površina
• Općina	235 km2
Najveća nadmorska visina	0 m
Stanovništvo (2011)
• Općina	30.864
• Općina (gustoća)	131,34 /km2
• Naselje	11.059
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	85340
Pozivni broj	+ 382 (031)
Registracija vozila	HN
Veb-sajt	Općina Herceg Novi

Herceg Novi, trg Nikole Đurkovića

Geografija

Herceg Novi pripada Boki. Smjestio se na izuzetno značajnom i atraktivnom prostoru koji se nalazi između najviše planinske dinarske mase planine Orjen (1.895 m.) i ulaza u Bokokotorski zaliv.

Historija

Historija Herceg Novog počinje u srednjem vijeku. Tvrđavu je osnovao bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić. Njegovo današnje ime Herceg Novi potiče od titule hercega Stjepana Vukčića Kosače. Grad Novi (nazivan: Sveti Stefan, Novi, Castrum de Sottorina, Castrum Novum, Novi Grad, Herceg Novi) stvoren je planski od strane kralja Tvrtka I. Bosanski kralj Tvrtko I. je nastojao da se oslobodi ekonomske ovisnosti u primorju pa je naredio osnivanje novog grada u Dračevici (Novi) i u Slanskom primorju (Brštanik). U njima je planirao otvoriti slanice i trgove za prodaju soli. Izgradnja Novog završena je 1382., ali prvobitna namjera nije ispunjena. Tvrtko je odustao od slanica i prodaje soli, a zauzvrat je dobio trg Drijeva. Grad Novi je dobio drugu funkciju.

Novi je smješten u sredini župe Dračevice u Topaljskom zalivu, nedaleko od ulaza u Bokokotorski zaliv. Prvi njegov naziv je Sveti Stefan. Novi je bio rezidencija vojvode Sandalja Hranića Kosače, Stjepana Vukčića i njegovih nasljednika. Tvrtkovu ekonomsku politiku primjenjivao je Stjepan Vukčić koji je u Novom otvorio tkaonicu. Osmanlije su zauzele Novi 1482., kao zadnje uporište ranijeg posjeda roda Kosače.

Stanovništvo

Glavni članak: Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Herceg Novi)

Na popisu stanovništva 2011. godine općina Herceg Novi imala je 30.864 stanovnika, od čega u samom Herceg Novom 11.059.

Općina Herceg Novi

Broj stanovnika po popisima[1]
1948	1953	1961	1971	1981	1991	2003	2011
12.482	13.759	15.157	18.368	23.258	27.593	33.034	30.864

Napomena: Nastala iz stare općine Herceg Novi koja nije mijenjala granice.

Herceg Novi (naseljeno mjesto)

Broj stanovnika po popisima[1]
1948	1953	1961	1971	1981	1991	2003	2011
2.371	2.926	3.797	6.705	8.130	11.429	12.739	11.059

Napomena: Ranije povećano za naselja Savina i Topla koja su ukinuta.

Popis 2011.

Narodnost 2011[2] Srbi 5.002 (45,23%) Crnogorci 4.013 (36,28%) Hrvati 309 (2,79%) Jugoslaveni 83 (0,75%) Muslimani 61 (0,55%) Bošnjaci 47 (0,42%) Romi 46 (0,41%) Makedonci 44 (0,39%) Rusi 44 (0,39%) Srbi–Crnogorci 37 (0,33%) Albanci 21 (0,18%) Slovenci 21 (0,18%) Crnogorci–Srbi 19 (0,17%) Mađari 17 (0,15%) Bosanci 16 (0,14%) Italijani 14 (0,12%) Nijemci Z Ostalo 48 (0,43%) Regionalna pripadnost 134 (1,21%) Ne želi da se izjasni 1.080 (9,76%) ukupno 11.059

Jezik 2011[2] Srpski 6.339 (57,31%) Crnogorski 2.846 (25,73%) Srpskohrvatski 490 (4,43%) Hrvatski 136 (1,22%) Maternji 66 (0,59%) Ruski 53 (0,47%) Srpsko–Crnogorski 34 (0,30%) Bosanski 29 (0,26%) Makedonski 26 (0,23%) Romski 26 (0,23%) Hrvatsko–Srpski 19 (0,17%) Albanski 16 (0,14%) Mađarski 13 (0,11%) Bošnjački 8 (0,07%) Engleski 8 (0,07%) Slovenski 8 (0,07%) Crnogorsko–Srpski Z Njemački Z Ostali 56 (0,50%) Regionalni jezici 22 (0,19%) Ne želi da se izjasni 856 (7,74%) ukupno 11.059

Vjera 2011[2] Pravoslavna 8.994 (81,32%) Katolička 546 (4,93%) Islamska 192 (1,73%) Kršćani 45 (0,40%) Agnostik 37 (0,33%) Adventist 19 (0,17%) Protestant 10 (0,09%) Budisti Z Jehovini svjedoci Z Ostale vjeroispovijesti 57 (0,51%) Ateista 415 (3,75%) Ne želi da se izjasni 738 (6,67%) ukupno 11.059

Napomena: Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.

Raniji popisi

Herceg Novi
1991[3]	2003[4]
ukupno: 11,429   Crnogorci 4,076 (35,66%)   Srbi 3,858 (33,75%)   Jugoslaveni 2,389 (20,90%)   Hrvati 365 (3,19%)   Muslimani 124 (1,08%)   Makedonci 94 (0,82%)   Romi 43 (0,37%)   Albanci 37 (0,32%)   Slovenci 34 (0,29%)   Mađari 22 (0,19%)   Rusi 11 (0,09%)   Bugari 6 (0,05%)   Slovaci 6 (0,05%)   Poljaci 5 (0,04%)   Česi 4 (0,03%)   Nijemci 4 (0,03%)   Ukrajinci 2 (0,01%)   Jevreji 1 (0,00%)   Rumuni 1 (0,00%)   ostali 28 (0,24%)   neopredijeljeni 64 (0,55%)   region. opr. 144 (1,25%)   nepoznato 111 (0,97%)	<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0; ukupno: 12,739   Srbi 6,376 (50,05%)   Crnogorci 3,873 (30,40%)   Hrvati 417 (3,27%)   Jugoslaveni 140 (1,09%)   Muslimani 90 (0,70%)   Romi 65 (0,51%)   Makedonci 60 (0,47%)   Bošnjaci 51 (0,40%)   Slovenci 26 (0,20%)   Mađari 19 (0,14%)   Albanci 17 (0,13%)   Italijani 10 (0,07%)   Rusi 9 (0,07%)   Nijemci 4 (0,03%)   ostali 108 (0,84%)   neopredijeljeni 968 (7,59%)   region. opr. 176 (1,38%)   nepoznato 330 (2,59%)   - (-%)   - (-%)   - (-%)   - (-%)   - (-%)

Vjera	1991[5]
Pravoslavna	8.495 (74,32%)
Katolička	673 (5,88%)
Islamska	196 (1,71%)
Protestantska	37 (0,32%)
Judaistička	4 (0,03%)
Ostale vjeroispovijesti	21 (0,18%)
Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti	15 (0,13%)
Nije vjernik	806 (7,05%)
Nepoznato	1.182 (10,34%)
ukupno	11.429

Galerija

• 
  srpska pravoslavna crkva "Sv. Arhanđel Mihailo"
• 
  srpska pravoslavna crkva "Sv. Spas"
• 
  srpskopravoslavni manastir Savina
• 
  crkvica "Sv. Sava" pri manastiru Savina
• 
  rimokatolička crkva "Sv. Jeronim"
• 
  spomenik Stefanu Tvrtku I Kotromaniću
• 
  stara gradska kapija
• 
  tvrđava "Kanli kula"
• 
  tvrđava "Forte Mare"
• 
  ostrvo Mamula
• 
  stari grad, detalj
• 
  pogled na more
• 
  stari grad
• 
  obala
• 
  plaža
• 
  luka
• 
  detalj
• 
  gradska arhitektura
• 
  ulica
• 
  "Herceg Novi grade od skalina"
• 
  panorama
• 
  arhitektura
• 
  nekadašnji željeznički tunel
• 
  planina Orjen
• 
  obala Nikole Kovačevića
• 
  pogled na more iz manastira Savina
• 
  pogled na grad sa tvrđave "Forte Mare"
• 
  Plava špilja
• 
  Slet srpskog sokola, 1912. godine

Herceg Novi, panorama

Također pogledajte

• Spisak općina u Crnoj Gori

Literatura

• Bogumil Hrabak, Herceg-Novi u doba bosanskohercegovačke vlasti (1382-1482), Boka 10, Herceg-Novi 1978, 7-31.
• Bogumil Hrabak, Venecija i Sandalj Hranić u njegovom širenju po Primorju počev od Herceg-Novog, Boka 11, Herceg-Novi 1979, 199-225.
• Ilija Pušić, Hercegnovska luka i pristanište u srednjem vijeku, Godišnjak Pomorskog muzeja 27-28, Kotor 1979-1980, 25-36.