Hans Albrecht Bethe (Njemački izgovor: [ˈhans ˈbeːtə]; 2. jula 1906. – 6. marta 2005.) bio je njemačko-američki teorijski fizičar koji je dao veliki doprinos nuklearnoj fizici, astrofizici, kvantnoj elektrodinamici i fizici čvrstog stanja, i koji je 1967. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku za svoj rad na teoriji zvjezdane nukleosinteze.[1][2] Veći dio svoje karijere, Bethe je bio profesor na Univerzitetu Cornell.[3]

Kratke činjenice Rođenje, Istaknuti studenti ...
Hans Bethe
Thumb
Rođenje (1906-07-02) 2. juli 1906.
Istaknuti studenti
  • Michel Baranger
  • David B. Beard
  • Peter A. Carruthers
  • Ajoy Ghatak
  • Asoke Nath Mitra
  • Jeffrey Goldstone
  • Roman Jackiw
  • Francis E. Low
  • Robert Eugene Marshak
  • Walter McAfee
  • Boyce McDaniel
  • Michael Nauenberg
  • John W. Negele
  • Mark Nelkin
  • Ramamurti Rajaraman
  • J. J. Sakurai
  • Gordon Shaw [it]
  • David J. Thouless
Zatvori

Tokom Drugog svjetskog rata, bio je šef teoretskog odjeljenja u tajnoj laboratoriji u Los Alamosu koja je razvila prve atomske bombe. Tamo je odigrao ključnu ulogu u izračunavanju kritične mase oružja i razvoju teorije koja stoji iza metode implozije korištene i u Trinity testu i u oružju "Fat Man" bačenom na Nagasaki u augustu 1945. godine.

Nakon rata, Bethe je također igrao važnu ulogu u razvoju hidrogenske bombe, iako se prvobitno pridružio projektu s nadom da će dokazati da je nije moguće napraviti. Bethe je kasnije s Albertom Ajnštajnom i Komitetom za hitne slučajeve atomskih naučnika vodio kampanju protiv nuklearnog testiranja i trke u nuklearnom naoružanju. Pomogao je u uvjeravanju administracije Kennedyja i Nixona da potpišu, respektivno, Ugovor o djelimičnoj zabrani nuklearnih proba iz 1963. i Ugovor o antibalističkim raketama iz 1972. (SALT I).

Njegova naučna istraživanja nikada nisu prestajala i on je objavljivao radove sve do svojih devedesetih, što ga čini jednim od rijetkih naučnika koji je objavio barem jedan veliki rad u svojoj oblasti tokom svake decenije svoje karijere, koja je u Betheinom slučaju trajala skoro sedamdeset godina. Freeman Dyson, nekada njegov student doktorskih studija, nazvao ga je "vrhovnim rješavačem problema 20. vijeka".[4]

Bilješke

    Citati

    Reference

    Wikiwand in your browser!

    Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

    Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.

    Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.