From Wikipedia, the free encyclopedia
Halva je slatko jelo, vrsta konditorskih proizvoda porijeklom iz Perzije i široko rasprostranjena po Bliskom istoku, kao i u Južnoj Aziji. Naziv se koristi za širok spektar recepata, uglavnom gustu pastu napravljenu od brašna, putera, tečnog ulja, šafrana, ružine vodice, mlijeka, kakao praha i zaslađenu Šećerom.[1][2][3][4]
Halva, kao poslastica je raširena po Bosni i Hercegovini i okolnim zemljama na Balkanu, sjevernoj Africi te zemljama centralne Azije. U Bosni i Hercegovini se proizvodi halva od susama[5] (tahan, arab. طحينة, tahinia). Ova vrsta halve je također najpoznatija u Evropi i Americi. Prave ga i prodaju halvadžije u svojim halvadžinicama. Do 1908. u Sarajevu je postojala čaršija halvadžiluk.
Ime halva dolazi iz arapske riječi halva (arab. حَلاو), što znači slatkiš.[6]
U Bosni i Hercegovini je najčešća halva od sezama. Ova vrsta halve je također poznat u Evropi i Americi. Druga poznatija vrsta halve je halva od klica žitarica koja se proizvodi u Iranu, Pakistanu i Indiji. Također postoji halva bez žitarica, od jaja i šećera na području Turske i Grčke. Na halvu se može staviti ulje ili puter kao umak.
To je slatko jelo od pšeničnog brašna, masti i meda ili od sezama, brašna, meda ili šećera. Postoje različite vrste: ćeten-halva, tahan-halva, kos-halva.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.