From Wikipedia, the free encyclopedia
Gorušice ukljuičuju veću skupinu biljnih vrsta roda Brassica i Sinapis čije se sitne sjemenke koriste kao začin tako što melju i miješaju s vodom, sirćetom i drugim tekućinama i dodacima za dobijanje začinske paste, poznate kao senf. Sjemenke se također (presovanjem) podvrgavaju hladnom cijeđenju gorušičinog ulja, dok se jestivo lišće može jesti kao gorušičino povrće.[1][2]
Gorušica | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Divizija | Magnoliophyta |
Razred | Magnoliopsida |
Red | Brassicales |
Porodica | Brassicaceae |
Rod | Brassica i Sinapis |
Bijela gorušica (Sinapis hirta) raste divlje u Sjevernoj Africi, na Bliskom istoku i u europskom dijelu editeranaa, od kuda se kultiviranjem proširila širom svijeta.
Smeđa ili Indijska gorušica (Brassica juncea), koja je porijeklom iz podnožja Himalaja, komercijalno se uzgaja u UK, Kanadi i SAD-u.
Crna gorušica (Brassica nigra) se za komercijalne namjene uzgaja u Argentini, Čileu, SAD-u i nekim evropskim zemljama.
Neke varijacije gorušice bile su dobro poznate i ukorijenjeni usjevi u helenističkoj kulturi i u rimskom carstvu.
Divlji oblici gorušice i njenih srodnika rotkve, rotkvica i repe uspijevaju u cijeloj zapadnoj Aziji i Evropi, što ukazuje na centre njene domestikacija.
Nedavno je bilo nekoliko istraživanja u različitosti gorušica koje imaju visoki sadržaj ulja za upotrebu u proizvodnji biodizela, tj. obnovljivog tekućeg goriva sličnog dizelu. Biodizel napravljen iz gorušičina ulja ima pogodna svojstva hladnog toka i ketanove brojeve. Ostatak biomase nakon istiskanja ulja, također pokazao kao koristan pesticid.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.