hrvatska akademkinja, filologinja i književna historičarka From Wikipedia, the free encyclopedia
Dunja Fališevac (3. februar 1946), jest hrvatska akademkinja, filologinja i književna historičarka.[1]
Dunja Fališevac | |
---|---|
Rođenje | Slavonska Požega, Jugoslavija | 3. februar 1946.
Polje | Filologija, književna kritika |
Institucija | Filozofski fakultet u Zagrebu |
Alma mater | Filozofski fakultet u Zagrebu |
Rođena je 3. februara 1946. u Požegi. Klasičnu gimnaziju završila je u Zagrebu. Od 1964. do 1970. studirala je srpskohrvatski jezik i književnost te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Završila je postdiplomski studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je magistrirala 1974. nakon odbrane rada Književno-historijske karakteristike hrvatske srednjovjekovne proze. Doktorsku tezu pod naslovom Poezija Dživa Bunića Vučića odbranila je na istom fakultetu 1983.
Od 1971. zaposlena je kao asistentica na Katedri za starohrvatsku književnost na Odsjeku za jugoslavistiku (danas kroatistiku) Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 1984. izabrana je za docenta, 1988. za vanrednog, a 1992. za redovnog profesora filologije na Odsjeku za starohrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je radila do penzije 2015. Nakon toga izabrana je za profesora emeritusa Univerziteta u Zagrebu. Upisana je u registar istraživača u naučnoistraživačko zvanje naučni savjetnik.[2]
Urednica je jednog od starijih izdanja Akademije: Građa za povijest hrvatske književnosti. Više puta je predavala ili bila voditeljica kolegija na postdiplomskim studijama književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Zadru i Osijeku. Godine 1989. bila je voditeljica međunarodnog naučnog skupa "Hrvatski književni barok" u okviru projekta "Europski barok" (u organizaciji Europskog vijeća), a 1991. objavila je zbornik pod istim naslovom. Bila je voditeljica nekoliko naučnih projekata koje vodi Ministarstvo nauke i tehnologije Republike Hrvatske.
Godine 2014. dobila je Nacionalnu nagradu za životno djelo za nauku u oblasti književnosti.[1]
Redovna je članica Hrvatske akademije nauke i umjetnosti od 2008.[1] Članica je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog filološkog društva u kojem je obavljala neke funkcije, Savjeta Hrvatske enciklopedije LZ Miroslav Krleža, stručna urednica Hrvatskog biografskog leksikona LZ Miroslav Krleža, članica uredništvo edicije Stoljeća hrvatske književnosti. Više puta je bila zamjenica voditelja Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.[1]
Bila je član povjerenstva na brojnim izborima i reizborima, član povjerenstva Ministarstva obrazovanja RH za izradu nastavnog plana i programa hrvatskog jezika i književnosti za srednje škole, recenzent Ministarstva nauka Republike Hrvatske za nastavne planove i programe nekoliko fakulteta u Republici Hrvatskoj.[1]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.