Šećerna bolest ili dijabetes (lat. diabetes mellitus; grč. διαβήτης) jeste grupa hroničnih, neizlječivih sistemskih poremećaj metabolizma[2], koji se karakterizira hiperglikemijom, tj. trajno povišenim nivoom glukoze u krvi tokom dužeg vremenskog perioda.[3][4] Simptomi često uključuju učestalo mokrenje, pojačanu žeđ i povećan apetit.[5] Ako se ne liječi, dijabetes dovodi do mnogih zdravstvenih komplikacija.[5] Akutne komplikacije mogu uključivati dijabetičku ketoacidozu, hiperosmolarno hiperglikemijsko stanje ili smrt.[6][7] Ozbiljne dugoročne komplikacije uključuju kardiovaskularne bolesti, moždani udar, hroničnu bolest bubrega, čireve na stopalima, oštećenje nerava, oštećenje očiju i kognitivna oštećenja.[5][8]
| Šećerna bolest | |
|---|---|
| Drugi nazivi | Diabetes mellitus |
 | |
| Plavi krug - simbol šećerne bolesti | |
| Specijalnost | Diabetology, endokrinologija  |
| Frekvencija | 463 miliona (8,8%)[1] |
| Smrtnost | 4,2 miliona (2019)[1] |
Uglavnom je uslovljen nasljednim faktorima [9], a nastaje zbog toga što gušterača ne proizvodi dovoljno insulina, ili ćelije tijela ne reagiraju pravilno na proizvedeni inzulin.[10] Insulin je hormon koji je odgovoran za pomoć glukozi iz hrane da uđe u ćelije kako bi se koristila za energiju.[11] Postoje tri glavna tipa dijabetes melitusa:[5]
- Dijabetes tipa 1 nastaje zbog neuspjeha gušterače da proizvede dovoljno insulina zbog gubitka beta stanica.[5] Ovaj oblik se ranije nazivao "insulin-ovisni dijabetes melitus" ili "juvenilni dijabetes".[5] Gubitak beta ćelija je uzrokovan autoimunim odgovorom.[12] Uzrok ovog autoimunog odgovora je nepoznat.[5] Iako se dijabetes tipa 1 obično javlja u djetinjstvu ili adolescenciji, može se razviti i kod odraslih.[13]
- Dijabetes tipa 2 počinje inzulinskom rezistencijom, stanjem u kojem stanice ne reagiraju pravilno na inzulin.[5] Kako bolest napreduje, može se razviti i nedostatak inzulina.[14] Ovaj oblik se ranije nazivao "dijabetes melitus koji nije ovisan o inzulinu" ili "dijabetes sa početkom u odraslih".[5] Dijabetes tipa 2 je češći kod starijih osoba, ali značajno povećanje prevalencije gojaznosti među djecom dovelo je do više slučajeva dijabetesa tipa 2 kod mlađih osoba.[15] Najčešći uzrok je kombinacija prekomjerne tjelesne težine i nedovoljne vježbe.[5]
- Gestacijski dijabetes je treći glavni oblik, a javlja se kada trudnice bez prethodne historije dijabetesa razviju visok nivo šećera u krvi.[5] Kod žena sa gestacijskim dijabetesom, šećer u krvi se obično vraća na normalu ubrzo nakon porođaja. Međutim, žene koje su imale gestacijski dijabetes tokom trudnoće imaju veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 kasnije u životu.[16]
Dijabetes tipa 1 mora se liječiti injekcijama insulina.[5] Prevencija i liječenje dijabetesa tipa 2 uključuje održavanje zdrave prehrane, redovite fizičke vježbe, normalnu tjelesnu težinu i izbjegavanje upotrebe duhana.[5] Dijabetes tipa 2 može se liječiti oralnim antidijabetičkim lijekovima, sa ili bez insulina.[17] Kontrola krvnog pritiska i održavanje pravilne njege stopala i očiju važni su za osobe sa ovom bolešću.[5] Inzulin i neki oralni lijekovi mogu uzrokovati nizak šećer u krvi (hipoglikemiju).[18] Operacija mršavljenja kod osoba sa gojaznošću ponekad je efikasna mjera kod onih sa dijabetesom tipa 2.[19] Gestacijski dijabetes obično se povlači nakon rođenja djeteta.[20]
Dijabetes se danas ubraja među najčešća endokrinološka oboljenja, s učestalošću u stalnom porastu (naročito u razvijenim zemljama svijeta) [21]. To je posljedica modernog stila života i povećanja broja spoljašnjih etioloških činilaca, među kojima se posebno izdvaja gojaznost. Šećerna bolest se najčešće javlja u starijem životnom dobu kao posljedica općih degenerativnih i sklerotičnih promjena u organizmu (koja zahvataju i pankreas), a kod mladih osoba može nastati usljed genetičkih poremećaja ili oštećenja pankreasa kod određenih zaraznih oboljenja [22].
Od 2019. godine, procjenjuje se da je 463 miliona ljudi širom svijeta imalo dijabetes (8,8% odrasle populacije), a dijabetes tipa 2 čini oko 90% slučajeva.[1] Stope su slične kod žena i muškaraca.[23] Trendovi sugerišu da će stope nastaviti rasti.[10] Dijabetes barem udvostručuje rizik osobe od rane smrti.[5] U 2019. godini dijabetes je doveo do približno 4,2 miliona smrtnih slučajeva.[1] To je sedmi vodeći uzrok smrti u svijetu.[24][25] Globalna ekonomska cijena zdravstvenih izdataka vezanih za dijabetes u 2017. procijenjena je na 727 milijardi američkih dolara.[1] U Sjedinjenim Državama, dijabetes je koštao skoro 327 milijardi američkih dolara u 2017. godini.[26] Prosječni medicinski troškovi među osobama s dijabetesom su oko 2,3 puta veći.[27]
Terminologija
Riječ dijabetes prvi je upotrijebio Demetrije iz Apolonije oko 200. godine p. n. e.[28] Ona je izvedena od grčke riječi διαβαίνειν koja u prijevodu znači "teče kroz", što odgovara jednom od glavnih simptoma ove bolesti – neprestalno uzimanje tečnosti i prekomjerna proizvodnja urina (mokraće). Thomas Willis je 1675. na postojeći naziv dodao riječ mellitus, koja je izvedena iz latinskog i u prijevodu znači "sladak" (ovo je povezano sa slatkim ukusom urina oboljelih osoba). Matthew Dobson dokazao je 1776. da sladak ukus potječe od prisustva šećera u krvi i mokraći dijabetičara.[29]
Riječ dijabetes obično se odnosi na oboljenje diabetes mellitus, mada postoje i druga stanja koja u svom imenu sadrže ovu riječ. Među njima je najpoznatije oboljenje diabetes insipidus, za koji nije karakterističan sladak ukus urina, a koji najčešće nastaje usljed oštećenja bubrega ili hipofize.
Reference
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
