Bosansko krajište

Bosansko Krajište je bilo jedno krajište Osmanlijskog Carstva, osnovano između 1448. i 1451., a egzistirao je sve do pada bosanske države 1463. godine, kada je i stvoren Bosanski sandžak. U turskim izvorima naziva se Vilajet Hodidjed ili Vilajet Saray-ovasi (Vilajet Sarajevo-Polje) i pripadao je Skopskom Krajištu.^[1]

U proljeće 1448. godine su Turci ponovo upali u Bosnu podijeljeno na dvije grupe. Oni su tada zauzeli Hodidjed, koje više nisu morali opustiti. Od toga vremena datira stalna vlast Osmanlija u župi Vrhbosna.^[1]

Teritorija bosanskog krajišta obuhvatala je današnje Sarajevsko polje s okolnim planinskim krajem. Jezgro Bosanskog krajišta predstavljao je Hodidjed sa okolinom, tada jedini grad u župi Vrhbosni, u kojem se nalazila posada pod komandom dizdara. Godine 1455. pored grada postojalo je: jedan utvrđeni grad, 58 naseljenih i 18 napuštenih sela. Poslije pada Srpske despotovine 1459. Turci su pojačali snage u Bosanskom krajištu i, osloncem na njega, vršili provale u oblasti bosanskog kralja i hercega Stejpana Vukčića Kosače, pripremajući uvjete za lakše osvajanje njihovih područja. Zbog vojnog značaja Bosanskog krajišta u njemu je često boravio sandžak-beg Skopskog Krajišta Isa-beg Ishaković, kojem je ono i pripadalo. U njegovo vrijeme Bosanskim krajištem su upravljale vojvode ili subaše, koje su boravile najprije u Hodidjedu, a zatim u Vrhbosanju (Sarajevu), brinule se za hasove i vršile vojnu i administrativno-policijsku službu. Od 1462. u Bosanskom krajištu je postojala i sudsko-administrativna vlast na čelu s kadijom.^[1]

U pohodu sultana Mehmeda II el Fatiha protiv Bosne 1463. Bosansko krajište je bilo jedna od baza za turske snage koje su učestvovale u tim operacijama. Početkom 1463. godine formiran je Bosanski sandžak.^[1]

Reference

1. Hazim Šabanović: Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela Naučno društvo NR BiH, 1959.