centralnoazijski učenjak i polimatičar iz 11. vijeka From Wikipedia, the free encyclopedia
Ebu Rahim Muhammed el-Biruni (arapski: أبو الريحان البيريحان البيرووریحان بیرونی, perzijski: ابوریحان بیرونی) poznati je perzijski astronom i polimatičar koji je živio u vrijeme zlatnog doba islama. Rođen je 973. u blizini Kjata, glavni grad Havarizma (današnji Uzbekistan). Nazivali su ga "osnivač indologije", "otac komparativne religije", "otac moderne geodezije" i prvi antropolog.[1]
El-Biruni | |
---|---|
Rođenje | 973 Kjat, današnji Berunij, Havarizm, današnji Uzbekistan |
Smrt | cca 1050 (77 godina) Gazni, današnji Afganistan |
Polje | Geologija, fizika, antropologija, komparativna sociologija, astronomija, hemija, istorija, geografija, matematika, medicina, psihologija, filozofija, teologija |
El-Biruni je bio dobro upućen u fiziku, matematiku, astronomiju i prirodne nauke, a istakao se i kao historičar, hronolog i lingvista. Proučavao je gotovo sve nauke svog vremena i bio je obilno nagrađen za svoja neumorna istraživanja u mnogim oblastima znanja.[2] Plemstvo i drugi moćni elementi u društvu finansirali su el-Birunijevo istraživanje i tražili ga s konkretnim projektima na umu. Sam po sebi uticajan, el-Biruni je i sam bio pod uticajem učenjaka drugih naroda, kao što su Grci, od kojih je inspirisan kada se okrenuo proučavanju filozofije. Nadaren lingvista, poznavao je horezmijski, perzijski, arapski, sanskrt, a znao je i grčki, hebrejski i sirijski. Veći dio svog života proveo je u Gaznavijanu, tada glavnom gradu Gaznavida, u današnjem centralno-istočnom Afganistanu. Godine 1017. otputovao je na indijski potkontinent i napisao raspravu o indijskoj kulturi pod naslovom "Tārīkh al-Hind" ("Historija Indije"), nakon što je istražio hinduističku vjeru koja se praktikovala u Indiji. izvanredno nepristrasan pisac o običajima i vjerovanjima različitih nacija, a njegova naučna objektivnost mu je donijela titulu al-Ustadh ("Majstor") kao priznanje za njegov izvanredan opis Indije ranog 11. stoljeća.
Umro je 1048. Studirao je jezike, islamsko pravo i mnoge druge naučne oblasti. Astronomijom se počeo baviti već sa sedamnaest godina. Jedan krater na Mjesecu je dobio ime po njemu.
El-Biruni je bio jedan od najvažnijih enciklopedista svog vremena. Iako je bio veoma bogat, posvetio se pronalaženju znanja. Sve vrijeme provodio je izučavajući razne naučne discipline. Nije bio samo astronom i matematičar, nego se bavio i fizikom, zemljopisom i mnogim drugim naukama. Za vrijeme vladavine kralja Mahmuta od Gaznija, više puta je sa njim putovao u Indiju zbog naučnih istraživanja. Tamo je izučavao indijski jezik, a pamti se i kao prvi musliman koji je izučavao indijsku religiju i filozofiju.
U području astronomije je učinio jako mnogo. Raspravljao je o rotaciji Zemlje i kretanjima planeta u svemiru. Tvrdio je da se planete kreću. Ta tvrdnja je tek kasnije priznata i to dugo nakon njegove smrti. Izračunao je udaljenost između pojedinih zvijezda. Nacrtao je pomračenja, a pomračenje Mjeseca je koristio da izračuna razliku dužina na površini Zemlje. Na ovaj način je egzaktno izračunao daljinu između dva mjesta u današnjem Iranu.
U matematici je el-Biruni opisao geometrijsku trigonometriju.
U području geografije je relativno tačno izračunao obim ekvatora, napravio je prvi globus i predstavio podlogu za računanje daljine između mjesta.
Kada je riječ o fizici, el-Biruni ima svoje zasluge i na ovom polju. Ovdje je poznat po izračunavanju specifične težine dragog kamena i metala.
U filozofiji se bavio Aristotelovom logikom. Dopisivao se sa Ibn Sinom što je bilo značajno za razvoj dijalektičke misli.
Spisi njegovog stvaralaštva nalaze se u biblioteci Mervove džamije. Njegova najpoznatija djela su:
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.