Vatroglavi kraljić
ptica pjevačica iz porodice kraljića / From Wikipedia, the free encyclopedia
Vatroglavi kraljić (latinski: Regulus ignicapilla) vrlo je mala ptica pjevačica iz porodice kraljića.[2] Gnijezdi se na područjima Evrope i sjeverozapadne Afrike na kojima vlada umjerena klima, te je djelimično ptica selica jer se seli s pticama središnje Evrope koje zimu provode južno i zapadno od područja na kom se razmnožavaju. Vatroglavi kraljić na Balearima i u sjevernoj Africi priznat je kao zasebna podvrsta Regulus ignicapilla balearicus, ali populacija na Madeiri, koja je prije bila klasificirana kao podvrsta, danas se smatra zasebnom vrstom, madeirskim vatroglavim kraljićem (Regulus madeirensis). Fosilski predak identificiran je na temelju samo jedne kosti krila.
Vatroglavi kraljić | |
---|---|
Najmanje ugrožen (IUCN 3.1)[1] | |
Sistematika | |
Carstvo | Animalia |
Koljeno | Chordata |
Razred | Aves |
Red | Passeriformes |
Porodica | Regulidae |
Rod | Regulus |
Vrsta | R. ignicapilla |
Približni areal rasprostranjenja; žutom bojom obilježen je ljetni posjetilac, plavom zimski, a zelenom onaj koji je tu tokom čitave godine. | |
Sinonimi | |
Regulus ignicapillus |
Ovaj kraljić ima zelenkastu boju gornjeg dijela tijela s bijelim šarama. Ima bijela pera oko krila, crnu prugu oko oka, iznad i ispod koje su pruge bijele boje. Ćuba na glavi, narandžasta kod mužjaka i žuta kod ženke, pokazuje se tokom parenja, zbog čega je i dobio svoj engleski naziv, vatrena ćuba (engleski: firecrest). Ptica površno liči na kraljića (Regulus regulus),[3] s kojim dijeli areal rasprostranjenja u Evropi, ali vatroglavi kraljić ima bronzana ramena i izražajne šare po glavi. Pjesma se sastoji od visokih tankih nota, koje su manje visine od one njegovog rođaka.
Vatroglavi kraljić se gnijezdi u širokolisnim ili četinarskim šumama umjerenih predjela i vrtovima, gdje gradi kompaktna gnijezda od tri sloja na granama. Ženka sama leži na sedam do dvanaest jaja, a oba roditelja hrane izlegle ptiće, koji sazre 22–24 dana nakon što su se izlegli. Vatroglavi kraljić neprestano je u pokretu i često lebdi dok traži insekte kojima se hrani, a zimi se često pridružuju skupinama sjenica. Iako je bilo slučajeva lokalnog opadanja njegovog broja, ova vrsta nije na popisu briga organizacija za zaštitu vrsta zbog svoje velike evropske populacije i širenja svojeg opsega staništa u prošlom stoljeću. Katkad je meta ptica grabljivica ili parazita. Moguće je da je ova vrsta bila izvorno "kralj ptica" u evropskom folkloru.