Televizija

Televizija je telekomunikacijski sistem za emitiranje i primanje pokretnih slika i zvuka s velikih daljina. Sama riječ potječe od grčke riječi tele = daleko i latinske riječi visio = gledanje. Taj pojam odnosi se na sve aspekte televizijskog programa i transmisije.

Televizor

U komercijalnoj je upotrebi od kasnih 1930-ih i TV-aparat postao je uobičajeni komunikacijski uređaj u domovima, firmama i institucijama, najviše kao sredstvo zabave i informisanja.

Emitiranje TV-programa obično se vrši posredstvom radiotalasa na frekvencijama od 54 do 890 megaherca. U posljednje vrijeme sve je zastupljenija digitalna televizija.

Televizija je postala dostupna u sirovim eksperimentalnim oblicima kasnih 1920-ih, ali tek nakon nekoliko godina daljeg razvoja nova tehnologija je plasirana na tržište potrošačima. Nakon Drugog svjetskog rata, poboljšani oblik crno-bijelog televizijskog emitiranja postao je popularan u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama, a televizori su postali uobičajeni u domovima, preduzećima i institucijama. Tokom 1950-ih, televizija je bila primarni medij za uticanje na javno mnijenje.^[1] Sredinom 1960-ih, emitovanje u boji uvedeno je u SAD i većini drugih razvijenih zemalja.

Dostupnost različitih vrsta arhivskih medija za pohranu kao što su Betamax i VHS kasete, laserski diskovi, hard diskovi velikog kapaciteta, CD-ovi, DVD-ovi, fleš diskovi, HD DVD-ovi i Blu-ray diskovi visoke definicije i digitalni video rekorderi u oblaku omogućili su gledaoci da gledaju unapred snimljeni materijal – kao što su filmovi – kod kuće prema svom rasporedu. Iz mnogo razloga, posebno zbog pogodnosti daljinskog preuzimanja, pohranjivanje televizijskog i video programa sada se također odvija u oblaku (kao što je usluga video na zahtjev od strane Netflixa). Krajem prve decenije 2000-ih, digitalni televizijski prijenosi su porasli u popularnosti. Još jedan razvoj bio je prelazak sa televizije standardne definicije (SDTV) (576i, sa 576 isprepletenih linija rezolucije i 480i) na televiziju visoke definicije (HDTV), koja daje rezoluciju koja je znatno veća. HDTV se može prenositi u različitim formatima: 1080p, 1080i i 720p. Od 2010. godine, pronalaskom pametne televizije, Internet televizija je povećala dostupnost televizijskih programa i filmova putem interneta putem streaming video servisa kao što su Netflix, Amazon Prime Video, iPlayer i Hulu.

U 2013. godini, 79% domaćinstava u svijetu posjedovalo je televizor.^[2] Zamjena ranijih ekrana s katodnom cijevi (CRT) kompaktnim, energetski učinkovitim alternativnim tehnologijama s ravnim ekranom kao što su LCD (i fluorescentno osvjetljeni i LED), OLED ekrani i plazma ekrani bila je hardverska revolucija koja je započela s kompjuterskim monitorima kasnih 1990-ih. Većina televizora prodatih 2000-ih bili su ravni paneli, uglavnom LED. Glavni proizvođači najavili su ukidanje CRT-a, digitalne obrade svjetla (DLP), plazme, pa čak i LCD-a s fluorescentnim pozadinskim osvjetljenjem do sredine 2010-ih.^[3][4] Očekuje se da će u bliskoj budućnosti LED diode postepeno biti zamijenjene OLED-ima.^[5] Također, veliki proizvođači su najavili da će sredinom 2010-ih sve više proizvoditi pametne televizore.^[6][7][8] Pametni televizori sa integrisanim Internetom i Web 2.0 funkcijama postali su dominantni oblik televizije do kasnih 2010-ih.^[9]

Televizijski signali su se u početku distribuirali samo kao zemaljska televizija koristeći moćne radio-frekventne televizijske predajnike za emitovanje signala na individualne televizijske prijemnike. Alternativno, televizijski signali se distribuiraju koaksijalnim kablom ili optičkim vlaknima, satelitskim sistemima i od 2000-ih putem interneta. Do ranih 2000-ih, ovi su se prenosili kao analogni signali, ali se očekivalo da će prijelaz na digitalnu televiziju biti završen širom svijeta do kasnih 2010-ih. Standardni televizor se sastoji od više internih elektronskih kola, uključujući tjuner za prijem i dekodiranje emitovanih signala. Uređaj za vizuelni prikaz kojem nedostaje tjuner se ispravno naziva video monitorom, a ne televizorom.

Televizijske serije

• Televizijske serije

Također pogledajte

• Teletekst
• Spisak TV-stanica po državama

Reference

1. Diggs-Brown, Barbara (2011) Strategic Public Relations: Audience Focused Practice str. 48
2. "TVTechnology: The State of Television, Worldwide". Arhivirano s originala, 28. 4. 2015. Pristupljeno 22. 3. 2015.
3. Julie Jacobson (1. 12. 2012). "Mitsubishi Drops DLP Displays: Goodbye RPTVs Forever". Arhivirano s originala, 26. 3. 2015. Pristupljeno 22. 3. 2015.
4. Marshall Honorof (28. 10. 2014). "LG's Exit May Herald End of Plasma TVs". Tom's Guide. Pristupljeno 22. 3. 2015.
5. "LG Electronics expects the OLED TV market to gradually replace the LED TV market". Pristupljeno 22. 3. 2015.
6. "All of Sony's new Smart TVs run on Android TV". The Verge. 5. 1. 2015. Pristupljeno 22. 3. 2015.
7. "CES 2015: New Samsung Smart TVs Will Be Powered by Tizen OS". Tech Times. 3. 1. 2015. Pristupljeno 22. 3. 2015.
8. "LG to show off webOS 2.0 smart TV at CES 2015". CNET. Pristupljeno 22. 3. 2015.
9. "Internet TV and The Death of Cable TV, really". Techcrunch.com. 24. 10. 2010. Pristupljeno 17. 1. 2012.

Dodatna literatura

• Abramson, Albert (2003). The History of Television, 1942 to 2000. Jefferson, NC / London: McFarland. ISBN 978-0-7864-1220-4.
• Pierre Bourdieu, On Television, The New Press, 2001.
• Tim Brooks and Earle March, The Complete Guide to Prime Time Network and Cable TV Shows, 8th ed., Ballantine, 2002.
• Jacques Derrida and Bernard Stiegler, Echographies of Television, Polity Press, 2002.
• David E. Fisher and Marshall J. Fisher, Tube: the Invention of Television, Counterpoint, Washington, D.C., 1996, ISBN 1-887178-17-1.
• Steven Johnson, Everything Bad is Good for You: How Today's Popular Culture Is Actually Making Us Smarter, New York, Riverhead (Penguin), 2005, 2006, ISBN 1-59448-194-6.
• Leggett, Julian (april 1941). "Television in Color". Popular Mechanics. Chicago. Pristupljeno 7. 12. 2014.
• Jerry Mander, Four Arguments for the Elimination of Television, Perennial, 1978.
• Jerry Mander, In the Absence of the Sacred, Sierra Club Books, 1992, ISBN 0-87156-509-9.
• Neil Postman, Amusing Ourselves to Death: Public Discourse in the Age of Show Business, New York, Penguin US, 1985, ISBN 0-670-80454-1.
• Evan I. Schwartz, The Last Lone Inventor: A Tale of Genius, Deceit, and the Birth of Television, New York, Harper Paperbacks, 2003, ISBN 0-06-093559-6.
• Beretta E. Smith-Shomade, Shaded Lives: African-American Women and Television, Rutgers University Press, 2002.
• Alan Taylor, We, the Media: Pedagogic Intrusions into US Mainstream Film and Television News Broadcasting Rhetoric, Peter Lang, 2005, ISBN 3-631-51852-8.
• Amanda D. Lotz, The Television Will Be Revolutionized, New York University Press, ISBN 978-0-8147-5220-3

Vanjski linkovi

Prvi javni TV prenos, televizori za 130.000 dinara (Politika, Sandra Gucijan, 08. 07. 2018.)

• Televizija na Wikimedia Commonsu