Sunčani sat

Sunčani sat je astronomska naprava koja promjenom položaja sunca na nebu pokazuje približno vrijeme. Kao pokazivač služi uglavnom linijska sjena (gnomon) nekog predmeta, šiljka ili slično. Sjena tog predmeta polahko se kreće tokom dana, pokazujući sate koji su skalarno obilježeni na brojčaniku. Raznolikost sunčevih satova ogleda se većinom u različitima oblicima i položajima brojčanika. Najčešća varijanta je uspravni sunčani sat s ravnim i uspravno poredanim ciframa na brojčaniku.^[1]

Sunčani sat

Sunčani satovi u upotrebi su još od antičkih vremena, a sve do početka 19. vijeka bili su osnovni pokazivači vremena, te se pod pojmom sat mislilo samo na njih. Početkom 20. vijeka služili su još samo za pokazivanje tačnog vremena u podne, za podešavanje dotad još uvijek nedovoljno preciznih mehaničkih satova.^[2] Sunčani satovi danas se koriste samo kao ukras na trgovima ili zgradama. Ako su postavljeni na ispravan način, pokazuju i do 5 minuta tačno.

Prema arheološkim zapisima, najraniji poznati sunčani satovi jesu obelisci (3500. p. n. e) i sjenčani satovi (1500. p. n. e) iz stare egipatske i babilonske astronomije.

Vanjski linkovi

• (en), Teorija o sunčanim satovima/ na archive.org
• , Uputstvo kako napraviti sunčani sat (hr)/ na zvjezdarnica.hr

Reference

1. Karl Schwarzinger, Katalog der ortsfesten Sonnenuhren in Österreich, Österreichischer Astronomischer Verein, 2006, str. 21.
2. Bassermann-Jordan/Bertele, Uhren, Verlag Klinkhardt & Biermann, 1961, str. 101.