Internodij
jedna od dvije glavne strukturne osi vaskularneih biljki / From Wikipedia, the free encyclopedia
Stablljika je jedna od dvije glavne strukturne osi vaskularneih biljki, druga je korijen. Stabljika se obično dijeli na čvorove (koljenca, nodije) i internodije:
- Čvorovi ili nodiji nose jedan ili više listova, kao i pupoljke koji mogu izrasti u grane (s listovima, češeri četinara ili cvasti (cvjetove) kod cvjetnica. Iz čvorova se također se mogu razviti adventivni korijeni
- Bezlisni dio stabljike između dva nodija naziva se internodij (internodium) ili članak. Koljenca i članci (nodiji) posebno su jasno vidljivi kod člankovitih stabljika, gdje su koljenca zadebljala, kao naprimjer kod biljaka iz porodice Poaceae (trava). Dakle, internodiji ili članci su dijelovi stabljike između dva susjedna čvora (koljenca).
Termin "izdanak" često se brka s terminom "stabljika"; "izdanci" se općenito novi prirasti biljke, uključujući stabljike i druge strukture poput lišća ili cvjetova. Stabljike u većini biljaka nalaze se iznad površine tla, ali neke imaju i podzemno stablo. Stabljike imaju četiri glavne funkcije koje su:[1]
- Podrška cijeloj biljci, lišću, cvjetovima i plodova. Stabljike održavaju lišće na svjetlosti i omogućavaju potporu za cvjetove i plodove;
- Transport tekućine između korijena i izdanaka u ksilemu i floemu (vidi dolje);
- Skladištenje hranjivih sastojaka:
- Proizvodnja novog živog tkiva. Normalan životni vijek biljnih ćelija je jedna do tri godine. Stabljike imaju meristemske ćelije koje koje stvaraju godišnje živo tkivo.
Stabljike imaju dva tkiva slična cijevima koja se nazivaju ksilem i floem. Ksilemsko tkivo transportira vodu djelovanjem povlačne transpiracije, kapilarnim djelovanjem i korijenskim pritiskom. Floemno tkivo sastoji se od sitastih ćelija i cijevi. Dva tkiva su odvojena kambijem, tkivom koje se dijeli i tvori ksilemske ili floemske ćelije.